Narodna nošnja župe Čuntić, nosi se u selima Hrvatski Čuntić, Prnjavor, Dragotinci i Kraljevčani.
Hrvatski Čuntić središte je župe sa samostanom i crkvom sv. Antuna, a selo župe Čuntić nalazi se na Banovini uz rijeku Petrinjčicu na području grada Petrinje.
Odavno se već prestala nositi tradicijska odjeća i već se početkom 20 st. osjeća utjecaj građanske odjeće. Tijekom II. Svjetskog rada sela župe Čuntić bila su spaljena zajedno s narodnim nošnjama, a isto se dogodilo i u Domovinskom ratu.
Zahvaljujući vrijednim čuvarima tradicijske kulture, članovima KUD-a „Čuntinćanka“ oživjelo je narodno ruho ovoga kraja rekonstruirajući nove komade narodnih nošnji.
Dijelovi ženske narodne nošnje sastoje se od: lajbec, sašiven od crnoga pliša, nekada je služio kao podizač grudi, a danas je malo duži i ležernije stoji na ženama, oplećak (gornji dio narodne nošnje), izrađen je od dugajlije (platno koje se tkalo u kombinaciji debelih i tankih niti) Vratni izrez ukrašen je vezenim satljinom, na rukavima šeputljinom ili obašvicom, a sredina prednjice i pinta također izvezena. Najčešći motivi veza su ružice i listovi i prevladava crvena boja, dok oplećak ima posebne lijepe rozane rukave. Da bi rukavi bili rozani moraju se sitno nafaldati po dužini nakon čega se u faldice na više mjesta uvlači konac i jako stisne. Nakon toga se oplećak opere tako stisnutih rukava. Nakon sušenja konci se izvuku, a rukavi izgledaju kao harmonika-narozani; krilo (donji dio narodne nošnje) i fertun (pregača)- šivani su od usnova (platno koje se mreškasto tkalo u kombinaciji debelih tankih niti); košulje (podsuknje)- šivane su od običnog bijelog platna, a nosile su se tri košulje bez gaća ispod njih; čarape– pletene su od bijelog pamučnog konca s uzorcima; peča(pokrivalo za glavu)- ukrašena je preljinima; perljni- su cvijetasti ukrasi izrđeni od perlica i satenskih trakica.
Dodatni ukrasi ženske narodne nošnje su vezeni rupčići koji visi o pasu, pas, gerdan i na nogama crni opanci.
Muška narodna nošnje župe Čuntić sastoji se od: košulje– dugačka je do pola bedara. Po sredini prednjice ima izrez, a na izrezu ukrasnu faltu koja je ukrašena bijelim vezom po žici; gaće – šivane su od malo čvršćeg materijala. Nogavice su ravne i široke, a na rubu nogavice ukrasna je čipka koja se zove pukan’ca; lajbec – može biti crni ili tamnoplavi, a odostraga ima remenčić kojim se može podešavati širina prsluka. Dio muške narodne nošnje su još i crni opanci, škrljak– (šešir) i kaiš. Nekada se umjesto kaiša nosio čemer koji je služio za nošenje pribora za pušenje.
