Posljednji tjedan pred Uskrs naziva se još i Veliki ili Sveti tjedan. Tada se obavljaju završne pripreme za Uskrs, temeljito se čiste domovi, bojaju se pisanice i pripremaju razna uskrsna jela. Stanovništvo Sisačko-moslavačke županije još uvijek njeguje običaje koji su vezani uz korizmeno i uskršnje vrijeme najviše kroz djelovanja raznih kulturno-umjetničkih društava, folklornih ansambala i ljubitelja folklora koji ovaj nematerijalni oblik kulturne baštine čuvaju od zaborava.
Na području sisačke Posavine i Moslavine, djevojke i žene su prilikom svakog odlaska u crkvu nosile svečane narodne nošnje. I dok veći dio godine djevojke nose nošnje na kojima prevladava crvena boja motiva koja simbolizira mladost, u korizmenom razdoblju i mladi nose nošnje zagasitih boja koje su inače rezervirane za stariju dob.
Na Veliki četvrtak seosko stanovništvo nije radilo nikakve težačke poslove, a nije se smjelo ni motikom dirati u zemlju jer „leži Tijelo Kristovo“. U crkvi su se vezivala zvona te ih se ponovno odvezivalo za zvonjavu tek na Veliku subotu. Na večernjoj misi se obilježava sjećanje na Posljednju večeru.
Na Veliki petak kuhala su se i spremala jela koja su se na Veliku subotu ili pak na sam Uskrs nosila na crkvu na blagoslov. Djevojke i žene su žurile kući nakon blagoslova jer se vjerovalo da će u kući u koju se stigne prvi, cijele godine biti sreće, blagostanja i uspjeha u gospodarstvu. A djevojke su vjerovale da će se te godine i udati. U nekim su mjestima djeca na Veliki petak izrađivala i malene drvene križiće koje su nosili u polje i zabadali ih u njivu u znak muke Isusove na križu.
Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Tijekom dana vjernici dolaze na uređeni grob Isusa Krista i u tihoj se molitvi sjećaju njegove smrti i ukopa. Navečer uoči Uskrsa se slavi Vazmeno bdijenje koje započinje paljenjem ognja u blizini crkve te paljenjem uskrsnih svijeća od vatre tog istog ognja. Na Veliku subotu se blagoslivlja i vazmena svijeća te sveta voda koja se koristila i prilikom obreda krštenja. Razvezuju se i crkvena zvona i zvone po prvi puta od Velikog četvrtka čime se označava Isusovo uskrsnuće i pobjeda smrti.
Izvor: Moslavac S., Pisano i risano – Uskrsne pisanice Moslavine, hrvatske Posavine i Podravine, Muzej Moslavine Kutina, 2004.
