Tradicija maškara seže daleko u prošlost. Od davnina su ljudi odijevali različite kostime i lica prekrivali maskama te su dane pred sami početak Korizme koristili za „davanje oduška“ sebi i svima oko sebe pjevajući, plešući, održavajući kostimirane zabave i sudjelujući u veselim, šarenim kostimiranim povorkama.

Taj se običaj zadržao sve do današnjih dana u cijelom svijetu pa tako i u našoj domovini. Brojni poznati karnevali održavaju se ovih dana u mnogim gradovima diljem Hrvatske.
Kod nas u Posavini, danas je „fašnička nedjelja“! Maškare kucaju na vrata gotovo svakog doma, a domaćini ih daruju.
A kako je izgledalo nekada, u Posavini?

U Topolovcu je društveni život od početka 20.stoljeća pa do drugog svjetskog rata, a onda i nakon njega, bio vrlo bogat. Samo mjesto bilo je poznato po zabavama, naročito onima u vrijeme fašnika. O tim “balovima” čulo se nadaleko, a Topolovčani su organiziranim prijevozima fijakerima i “šlavonerima”, od Galdovačkog mosta do Topolovca, to davali na znanje.
Ova fotografija je snimljena u vrijeme fašničke zabave u Topolovcu (Marof !) između dva svjetska rata.

Ova je fotografija snimljena na Sajmištu, 1960. godine.

Najčešće okupljalište Topolovčana za vrijeme fašnika bilo je u Goričici, u obiteljskoj kuci Jože i Save Kronstain. Tamo su se rađale ideje, izrađivale maske i otud su kretale povorke sa maskama. Ovo je fotografija ispred te kuće u Goričici.

I u Kratečkom ije bilo slično. Puno radosti, pjesme i plesa. Naši su se Posavci oduvijek znali zabavljati u zajedništvu i veselju. O tome svjedoče brojne fotografije.

 

Nekad su žene, baš na „fašničku nedjelju“ odijevale lijepe narodne nošnje i u njima išle na misu zajedno s članovima svoje obitelji.
Kad bi se vratili s mise, kažu Preloščani, u štaglju bi se za gredu objesio konjski ham i od njega bi se napravila njihaljka. Svi su se išli njihati, i staro i mlado.
Vjerovalo se u to vrijeme kako onoga tko se bude ljuljao baš na fašničku nedjelju, neće boljeti „križa“.
Poslije ručka djeca su išla po kućama, zamaskirana, a domaćice su im za nagradu davale krafne, jaja, jabuke i razne kolače. Bogate gazdarice davale bi čak i novac.
Organizirale su se i grupe odraslih. Oni su maskirani hodali kroz selo, ili se vozili na „“šlavonerima“. Pjevali su i šalili se, a stare bake su na ogradi gledale povorku maškara i uživale.
Život je bio težak, ali razloga za veselje nije nedostajalo!

Izvor: Damir Bevanda, Ivan Šukelj
Foto: Damir Bevanda, Željko Brižić, privatna arhiva A.S.