Zašto lijepo vrijeme može donijeti loše raspoloženje?
Za početak je promjena. Iako neka ljudska bića napreduju na nestabilnom terenu, većina nas se boji bilo kakvog kretanja. Sve promjene – čak i dobre i zdrave promjene koje trebamo i kojima težimo – sa sobom donose i element tjeskobe. To je posebno slučaj za vrlo osjetljive ljude među nama koji su lako skloni tjeskobi i depresiji. “Uzgoj jorgovana iz mrtve zemlje” zahtijeva element prilagodbe, a prilagođavanje nije uvijek lako.
Hormoni
Baš kao što nedostatak sunčeve svjetlosti može promijeniti razinu mozga određenih kemikalija za kontrolu raspoloženja – poput hormona melatonina – u studenom, iste ćudljive kemikalije i njihovi glasnici zbune se kad svjetlost izađe na proljeće.
U stvari, deset posto ljudi sa sezonskim afektivnim poremećajem (SAD) doživljava simptome obrnuto: kad se vrijeme zagrije, oni rastu melankolično. Svaka promjena u našem cirkadijalnom ritmu – 24-satni ciklus koji tijelima govori kada da spava, jede, radi i telefonira od roditelja – može stvoriti osjećaj tjeskobe.
Sjećanja
“Miješanje pamćenja i želje”, može biti opasna aktivnost. Mislim da to radimo u travnju jer proljetni mjeseci imaju toliko prekretnica, poput matura i vjenčanja. Gledamo unatrag s nostalgijom ili žaljenjem ili s neostvarenim snovima i željama. Ova sezona ponovnog rođenja navodi nas da se nastavimo kretati … možda prebrzo.
Možda još nismo spremni.
Alergije i toksini
Hvala Bogu što je Eliot živio stoljeće prije nas, jer bi njegov travanj bio još okrutniji da se suočio sa svim toksinima i alergijama iz okoliša koje imamo danas. Prije se mislilo da ne patimo od proljetnih alergija, jer simptomi ne uključuju njuškanje i ljubičaste oči.
Međutim, različite vrste alergija mogu učiniti svašta vašem raspoloženju. Ako ste osjetljivi na toksine u okolišu – a većina nas jest – možda vam je teže na proljeće jer pušu vjetrovi i toplije temperature mogu stvoriti tonu nadražujućih tvari koje zauzvrat uzrokuju upalu u vašem mozgu i loše raspoloženje.
Izvor: F. I.
Foto: pixabay
