Naknadnih potresa zabilježenih instrumentalno može biti na stotine, pa čak i na tisuće, no njihova učestalost smanjuje se vremenom prema zakonu koji nam je poznat, a zove se Omorijev zakon.
Naknadni manji potresi nastaju blizu žarišta (hipocentra) glavnog potresa, uglavnom na rasjednoj plohi ispod Zemlje na kojoj se dogodio glavni potres ili na drugim susjednim rasjednim plohama blizu žarišta. To je zbog toga što se podzemna arhitektura stijena “privikava” na novonastale uvjete i preraspodjelu tlaka u Zemljinoj unutrašnjosti koja je nastala nakon glavnog potresa. Naknadnih potresa zabilježenih instrumentalno može biti na stotine, pa čak i na tisuće, no njihova učestalost smanjuje se vremenom prema zakonu koji nam je poznat, a zove se Omorijev zakon. Prema njemu, učestalost potresa smanjuje se obrnuto proporcionalno vremenu koje protekne nakon potresa. To, pojednostavljeno, znači da će šansa da se naknadni potres dogodi drugoga dana biti dva puta manja nego prvoga dana, a desetoga dana deset puta manja od one prvoga dana. To je relacija do koje se došlo empirijskim putem, dakle promatranjem velikog broja potresa, a stvarni podaci za individualne potrese se ponašaju stohastički, znači imaju i elemente nepredvidivosti, no uglavnom slijede Omorijev zakon (prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić).
Uzevši u obzir podatke o vremenu i magnitudama ukupno 538 potresa do sada vidljivo je da se učestalost potresa bitno smanjila, a i maksimalna magnituda potresa koji se pojavljuju u svakom promatranom periodu nakon glavnog potresa opada… Za očekivati je da će ta zakonitost trajati i dalje do potpunog iščezavanja podrhtavanja tla ispod našeg područja. To je svakako dobra i obećavajuća vijest za sve nas.
Zahvaljujemo siščaninu Tomislavu Stankoviću na ustupljenom grafu koji pokazuje svih 538 potresa snage između magnitude 1 i magnitude 6.4. koji su se dogodili do 26.01.2021.
