Uloga žene u društvu je kompleksna i od neprocjenjive je važnosti. Teško je uopće riječima opisati sve što žene današnjice rade i kakava su očekivanja i izazovi pred njima.
U specifičnom vremenu pandemije, osobito je do izražaja došla važna uloga žene koja je na prvoj crti borbe provtiv virusa, ali i žene koja upravo zbog cjelokupne situacije izazvane pandemijom trpi i gubitak posla te je potencijalna žrtva obiteljskog nasilja.
Obilježavajući Međunarodni dan žena 2021. Europski parlament odaje priznanje ženama koje rade na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa.
Žene su predvodnice u borbi protiv pandemije koronavirusa, među ostalim i zato što prevladavaju u zdravstvenom sektoru. Mnoge su također teško pogođene jer su na nesigurnim radnim mjestima koja su nestala ili su se promijenila zbog krize. Osim toga, stalna ograničenja kretanja dovela su do porasta nasilja u obitelji. Parlament je pozvao na rješavanje tih nejednakosti.
Na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa više je žena
Od 49 milijuna njegovatelja u EU-u, koji su najviše izloženi virusu, oko 76 posto su žene.
Najveća neravnoteža u EU-u zabilježena je u Latviji, gdje žene čine 88 posto radne snage u zdravstvu, u usporedbi s 53 posto na Malti, dok ih je u Hrvatskoj 78 posto.
Osim toga, žene su prekomjerno zastupljene u osnovnim uslužnim djelatnostima, od prodaje do skrbi o djeci, koje su ostale otvorene tijekom pandemije. U EU-u 82 posto blagajnika i 95 posto radnika u poslovima u domaćinstvima su žene.
Povećana nesigurnost radnih mjesta za žene
Oko 84 posto zaposlenih žena u dobi od 15 do 64 godine radi u uslužnom sektoru, uključujući poslove najpogođenije pandemijom na kojima često dolazi do gubitka radnih mjesta. Karantena je utjecala i na „feminizirane” sektore gospodarstva, uključujući vrtiće, tajničke poslove i rad u kućanstvu.
Više od 30 posto žena u EU-u radi na nepuno radno vrijeme i često su zastupljene u neformalnom gospodarstvu, gdje obično imaju manja radnička prava, zdravstvenu zaštitu i druga temeljna prava. Vjerojatnije je i da će uzeti dopust kako bi skrbile o djeci i rodbini, a tijekom ograničenja kretanja često su morale kombinirati rad od kuće i brigu o djeci.
Porast nasilja nad ženama
Svake godine oko 50 žena u EU-u izgubi život zbog nasilja u obitelji. Tijekom ograničavanja kretanja ta brojka se povećala, a žrtvama je bilo teže doći do pomoći.
Istovremeno, veća upotreba interneta tijekom pandemije povećala je rodno uvjetovano nasilje na internetu i seksualno zlostavljanje djece, posebno djevojčica.
Neke države članice EU-a odredile su dodatne mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja tijekom pandemije.
Izvor: europarl.europa.eu
Foto: pixabay
