Vazmeno trodnevlje


Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Vazmeno trodnevlje počinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, dostiže vrhunac u Vazmenom bdijenju i završava Velikom subotom.

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večeri. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja na kojoj se posvećuje ulje za svetu potvrdu te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. Na Veliki četvrtak vezuju se crkvena zvona. Poslije tri sata ne dira se u zemlju i ide se na misu (Misa večere Gospodnje).

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi. Posebno se ne radi ništa, ne dira se u zemlju jer u njoj leži mrtvo Isusovo tijelo.

Velika subota je dan tišine i molitve. Rade se samo kućni poslovi, ne ide se u polje. Domaćice pripremaju hranu, boje se pisanice. Posjećuje se posebno uređeni Božji grob u crkvi. Ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje.

U subotu navečer, slavi se vazmeno bdijenje, koje pripada u obrede Uskrsa.
Bogoslužje počinje pred crkvom blagoslovom ognja na kojem se pali uskrsna svijeća. Upaljena svijeća koju svećenik unosi u crkvu simbol je samoga Krista – i svjetla koje je obasjalo svijet Isusovim uskrsnućem.

Foto: pixabay