Tijekom posljednjih stotinu godina, postotak ljudi starijih od 65 godina značajno je porastao. Ova dobna skupina raste pet puta brže od ukupne populacije, posebno zahvaljujući generaciji baby boomera, koja je 2011. počela ulaziti u zlatno doba života. Današnji šezdesetogodišnjaci ne samo da žive dulje, već se suočavaju i s jedinstvenim izazovima i prilikama koje dolaze s ovim životnim razdobljem.
Prema dr. Angeli Sanford, profesorici gerijatrijske medicine, ovo doba predstavlja značajnu životnu prekretnicu: „Ljudi u svojim 60-ima prolaze kroz razdoblje promjena. Povlačenje iz radnog života, promjena obiteljske dinamike i zdravstveni izazovi često ih potiču da preispitaju kako žele provesti svoje buduće godine.”
Stručnjaci ističu važnost pravilne pripreme za ovo razdoblje života. U nastavku donosimo savjete kako se nositi s fizičkim, mentalnim i emocionalnim promjenama, ali i kako najbolje očuvati zdravlje i vitalnost.
Normalni znakovi starenja i tjelesne promjene
Starenje nije isto za sve. Dok neki šezdesetogodišnjaci uživaju u aktivnom životu, drugi se suočavaju s višestrukim zdravstvenim problemima. Fizičke promjene poput usporenog hoda, simptoma osteoartritisa ili osteoporoze uobičajene su. Također, imunološki sustav slabi, povećavajući osjetljivost na infekcije.
Promjene vida i pamćenja također su česte. Zamagljen vid u uvjetima slabog osvjetljenja ili povremeni zaborav ne treba izazivati zabrinutost, dok ozbiljniji kognitivni problemi mogu zahtijevati konzultaciju s liječnikom.
Kako održati zdravlje?
Preventivne zdravstvene pretrage od ključne su važnosti. Redoviti pregledi krvnog tlaka, kolesterola, gustoće kostiju i probir za rak debelog crijeva, dojke ili prostate mogu pomoći u ranom otkrivanju bolesti. Cijepljenja protiv gripe, pneumokoka i herpesa preporučuju se svim osobama starijim od 60 godina.
Sanford također ističe važnost tjelovježbe i mobilnosti: „Čak i jednostavne aktivnosti poput hodanja ili vježbi ravnoteže mogu imati ogroman utjecaj na kvalitetu života.”
Mentalno zdravlje i emocionalna otpornost
Redovita tjelovježba pozitivno utječe ne samo na tijelo već i na mozak. Istraživanja pokazuju da samo 30 minuta vježbanja dnevno može poboljšati pamćenje i kognitivne sposobnosti.
Uz fizičku aktivnost, važno je ostati društveno angažiran. Volontiranje, druženje i pronalaženje nove svrhe u životu mogu pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja. „Najotporniji ljudi su oni koji nalaze smisao i nakon izazova,” zaključuje Sanford.
Kako prihvatiti starenje?
Stručnjaci potiču preoblikovanje starenja kao priliku za rast i nova iskustva. Umjesto da se usredotočite na negativne strane, prihvatite ovo razdoblje kao priliku za osobni razvoj, zdraviji način života i doprinos zajednici.
Kako kaže znanost, „Starenje je blagoslov. To je prilika da nastavite stvarati vrijednost, za sebe i za druge.”
Pripremite se za budućnost tako što ćete brinuti o svom tijelu, umu i odnosima – i iskoristite svaku priliku da svoje šezdesete učinite najboljim godinama života.