Marija Jurić Zagorka poznata je i cijenjena spisateljica te prva profesionalna hrvatska novinarka. Zagorka je bila svestrana spisateljica te osoba koja je cijelo vrijeme svog postojanja bila ispred vremena u kojem je živjela. Marija je bila najčitanija hrvatska književnica.
Marija Jurić Zagorka rodila se 2.3.1873. godine u mjestu Negovcu pokraj Vrbovca. Rođena je u imućnoj obitelji od oca Ivana Jurića i majke Josipe Domin.
Iako je obitelj bila odličnog imovinskog stanja, Zagorkino djetinjstvo bilo je nesretno, a provela ga je u Hrvatskom zagorju kod Lobora na imanju Šanjugovo.
Odlazak u Samostansku školu sestara milosrdnica smatrala je spasom, a nakon što je jednom prilikom gostovala kod baruna ukazala joj se prilika da ode na školovanje u Švicarsku, ali joj je majka zabranila.
Godine 1883. pohađala je u Višu djevojačku školu u Zagrebu. Nakon što je prekinula školovanje 1889. godine, vratila se u očev dom u Hrvatsko zagorje nakon čega je pod pseudonimom M. Jurica Zagorski uredila jedini broj krapinskog učeničkog lista “Zagorsko proljeće”.
Marija Jurić Zagorka se od tog dugo nije mogla oporaviti, ali je bila svjesna kako može uspjeti samo kao obrazovana žena. Počela je puno čitati i učiti, a nakon što je napunila 16 godina vratila se u roditeljski dom. Tamo ju čekao dogovoreni brak s Andrijom Matrajem, Mađarem koji je radio kao činovnik na željeznici.
Vjenčali su se u Crkvi sv. Križa u Začretju 1891. godine, a nedugo nakon vjenčanja par se preselio u Mađarsku nakon što je Matraj dobio službeni premještaj. Marija je bila nesretna u braku.
Nije se mogla posvetiti učenju i čitanju jer je cijelo vrijeme morala obavljati teške kućanske poslove. Unatoč svemu uspjela je završiti tečaj telegrafije i zaposliti se.
Nakon samo tri godine braka Zagorka bježi iz Mađarske i odlučuje napustiti muža koji je htio unovčiti njen talent tako što bi pisala u mađarskom duhu.
Prvo bježi ujaku u Srijemsku Mitrovicu, a nakon toga u Zagreb. Zahvaljujući pomoći svog oca, Zagorka je uspjela dobiti rastavu braka čime je Andrija bio oslobođen plaćanja alimentacije i obveze vraćanja njezine imovine.
Nakon rastave braka Zagorka se vratila u Hrvatsku 1896. godine, pa je kao nepotpisana autorica počela raditi na uređivanju časopisa “Hrvatski branik” i “Posavska Hrvatska”. Krajem iste te godine postala je članicom redakcije “Obzora”.
Kao žena morala se prvo zadovoljiti mjestom korektora, da bi nakon toga uz pomoć biskupa Jurja Strossmayera postala i novinarkom. Za spomenuti je dnevnik pisala političke reportaže, ali i razne putopise najviše iz Hrvatskog zagorja.
U Obzoru je objavljivala razne feljtone, novele i humoreske, kao i biografske crtice te autobiografske bilješke. Upravo je u Obzoru Zagorka u nastavcima objavljivala romane “Roblje”, i “Vladko Šaretić”.
Kada su u doba narednog pokreta 1903. godine smijenjeni urednici Josip Pasarić i Milan Heimerl, Zagorka je postala neformalnom urednicom tog lista. Kako je iste godine organizirala demonstracije protiv bana i sama je bila zatvorena.
Godine 1906. Zagorka je otputovala u Budimpeštu, odakle se redovno javljala kao stalna dopisnica “Obzora” pišući izvješća o radu Ugarsko-hrvatskog sabora. Kako je vješto pratila politička zbivanja unutar Austro-Ugarske Monarhije, uredništvo “Obzora” 1909. godine ju je poslalo u Beč kako bi mogla pratiti zbivanja tada najvažnijeg političkog procesa.
Nakon povratka u Zagreb još je neko vrijeme radila u Obzoru, a već je iduće godine pokrenula ilustrirane tjedne novine “Zabavnik”, a iste je godine započela suradnju s Jutarnjim listom pišući društvene i kriminalističke reportaže.
Od 1910. godine Zagorka se najviše posvetila pisanju romana koje je objavljivala u nastavcima. “Kneginja iz Petrinjske ulice” (1910), “Tajna krvavog mosta” (1911. – 1912.), “Grička vještica” (1912. – 1913), “Republikanci” (1914. – 1916), “Crveni ocean” (1918. – 1919. u Jutarnjem listu u nastavcima), “Buntovnik na prijestolju” (1927), “Kameni križari” (1928. – 1929) te mnogi drugi.
Pod pseudonimom Jurić Vodvarka, objavljivala je tijekom 1918. i 1919. godine pustolovni znanstveno fantastični roman, “Crveni ocean” koji je tada izlazio u nastavcima u Jutarnjem listu.
Godine 1925. utemeljila je prvi hrvatski ženski časopis “Ženski list” te “Hrvaticu”.
Marija Jurić Zagorka umrla je 29.11.1957. godine u Zagrebu.
Izvor: biografija.com
Foto: gkr.hr, enciklopedija.hr, arteist, radiodux, povijest.hr, pinterest
