Svi volimo grickati između glavnih obroka. Ponekad je to dobra ideja, ponekad ne – a za to postoji mnogo razloga. Univerzalnog pravila o prehrani nema i što ćemo, koliko i kada jesti ovisi o mnogo čimbenika, a prije svega o spolu, dobi, poslu, aktivnostima i životnim navikama. Stoga trebamo razmisliti o svome dnevnome ritmu i prehrambenim navikama, a osobito imamo li zdravstvenih tegoba, prekomjernu tjelesnu težinu ili se jednostavno želimo zdravije hraniti. Upravo tu međuobroci mogu imati ključnu ulogu.
Važnost međuobroka
Mišljenja oko međuobroka su podijeljena: neki stručnjaci smatraju da su itekako dobrodošli, dok drugi misle da mogu dovesti do debljanja. Zapravo točno je jedno i drugo. Nažalost, za međuobrok često posežemo za grickalicama koje mogu biti nezdrave – industrijski obrađena hrana poput keksa, čipsa, štapića, čokoladica… Iako nam možda mogu brzo pružiti energiju, ovakvi su proizvodi nerijetko su suviše masni, slani ili slatki, a ne sadrže nutritivno vrijedne sastojke. Masnoća u njima često se sastoji od štetnih trans masnih kiselina. Usto takvi nas obroci neće zasititi, već će nam brzo izazvati osjećaj gladi, pa ćemo posegnuti za još. Prečesto konzumiranje ovakvih grickalica može dovesti do nakupljanja suvišnih kilograma, pa i zdravstvenih tegoba.
Za razliku od takvih grickalica, nakon zdravih međuobroka nećemo brzo biti gladni, a kada dođe vrijeme glavnoga obroka, manja je vjerojatnost da ćemo se prejedati. Usto, nutritivno bogatim namirnicama pozitivno utječemo na zdravlje.
Koliko međuobroka trebamo dnevno?
Na ovo pitanje nitko ne može odgovoriti točnim brojkama. Kao što smo u uvodu spomenuli, na to utječe više faktora. Svaka osoba je slučaj za sebe, ali općenito bismo mogli reći da aktivnim pojedincima trebaju dva, tri, a ponekad i više međuobroka, a neaktivnim osobama jedan ili čak niti jedan. Na veličinu međuobroka utjecat će količina i zasitnost glavnih obroka. Uglavnom, općenito je važno da se ne prejedamo – i kod glavnih obroka i kod međuobroka.
Preporuka za zdrav međuobrok
Izvan uobičajenih obroka često volimo nešto gricnuti jer smo gladni, no ako to činimo jer smo napeti ili zbog navike ili dosade, tada je međuobrok nepotreban. Razmislimo zašto, kada, što i koliko jedemo.
Zdravi nas međuobrok treba zasititi i pružiti nam energiju, a da pri tome ne dovodi do debljanja. Međuobroci koji sadrže mnogo jednostavnih ugljikohidrata veoma brzo podižu razine šećera u krvi zbog čega ćemo brzo osjetiti glad i ponovno posegnuti za hranom. Usto možemo postati pospani i umorni – dakle upravo suprotno od onoga što nam je potrebno. Kod odabira međuobroka osobito oprezne trebaju biti osobe koje pate od dijabetesa tipa 2 i debljine.
Idealan međuobrok trebao bi sadržati proteine, zdrave (prirodne) masnoće i prehrambena vlakna koji nam pomažu da satima ostanemo siti. Usto smatra se da takvi obroci povoljno utječu na razine šećera u krvi i mogu pomoći u gubitku suvišnih kilograma,
Što jesti za međuobrok?
Od mnoštva namirnica i najrazličitijih jela uvijek možemo odabrati nešto ukusno, a ujedno zdravo za naš organizam. Mnoge od namirnica koje navodimo važne su za zaštitu organizma od razvoja mnogih kroničnih bolesti. Zaposlenost i obaveze tijekom dana nisu nikakav izgovor za preskakanje međuobroka jer mnoge obroke možemo uvijek imati pri ruci i nositi ih sa sobom.
Voće i povrće uvijek su dobar odabir za međuobrok. Možemo ih jesti zasebno, ali i kao voćne i povrtne salate. To su lagani obroci koji obiluju vitaminima, mineralima i zaštitnim spojevima. Oni će nas svakako osvježiti i pružiti nam energiju, a dodatno ih možemo obogatiti mahunarkama, integralnim žitaricama, suhim voćem, orašastim plodovima, sjemenkama, sirom…
Orašasti plodovi i sjemenke. Izvrstan, ukusan i zasitan međuobrok su orašasti plodovi (orah, lješnjak, badem, kikiriki, pistacija, makadamija, brazilski i indijski orah…). Sadrže obilje zdravih masnoća i prehrambenih vlakana, pa su zasitni. Usto sadrže vitamine, minerale i antioksidante, važne za funkcioniranje čitavoga organizma. Sličnih odlika su i raznovrsne sjemenke (suncokret, buča, lan, sezam, chia…). Orašaste plodove možemo lagano prepržiti, pa su još ukusniji. Grickamo ih samostalno ili njima obogaćujemo druge obroke kao što su svježi sir, jogurt, zobena kaša, smoothie, voćne ili povrtne salate…
Sendviči su uvijek dobrodošli, ali je važno od čega su načinjeni. Uvijek biramo kruh od cjelovitih žitarica i sjemenki. Punimo ih prema ukusu: meso, riba, sir, jaja, povrće, namazi (sirni namaz, ajvar, majoneza…), maslaci od sjemenki ili orašastih plodova (kikiriki, lješnjak, badem, suncokret…)…
https://encian.hr/proizvodi/zdrava-hrana/kruh/
Kaše od raznih žitarica i mekinja (posija) ukusan su i zdrav međuobrok koji možemo obogatiti svježim ili suhim voćem, orašastim plodovima, sjemenkama te začinima kao što su đumbir, cimet, kurkuma…
https://encian.hr/proizvodi/zdrava-hrana/zitarice/
Napici od raznovrsnih sastojaka mogu biti hranjivi i zasitni. Smoothije načinimo od raznovrsnoga voća i povrća. Njih kao i gotove biljne napitke kao što su Alpro napici možemo obogatiti kokosovim uljem, ghee maslacem, sjemenkama te začinima poput đumbira, cimeta, kurkume….
Izvor: encian.hr
