Igor Rudan, znanstvenik, rođen je u Zagrebu 7. ožujka 1971. godine. Njegov znanstveni opus do 2018. godine uključuje oko 500 objavljenih znanstvenih radova i 8 knjiga, koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 65000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga u „Vodeće znanstvene umove svijeta” u 2015., 2016., 2017. i 2018. godini.
Igor Rudan
Ova je pandemija puna zanimljivih priča. Jedna od njih je i ona o digitalnom asistentu “Andriji”, koju svakako treba zabilježiti za “pandemijske kronike”. Prije oko mjesec dana kontaktirao me Zoran Šegić, da se priključim nečemu što je zvučalo doista zanimljivo, ali za što na žalost nikako nisam mogao naći dovoljno vremena: razvoj digitalne aplikacije za COVID-19 temeljene na umjetnoj inteligenciji.
No, bilo mi je drago čuti da se u tom projektu Zoran povezao s prof. dr. sc. Brankom Kolarićem. Branka sam zamijetio još davne 2001. kao posebno talentiranog mladog epidemiologa, te sam ga uključio u sve svoje projekte: želio sam da uz ‘rutinski’ dio svoga posla na Zavodu za javno zdravstvo razvije i što širi pogled i usavrši se i u analitici. Branko je bio kod mene u Edinburghu, sudjelovao je na terenskim istraživanjima u sklopu projekta “10,001 Dalmatinac”, a posebno mi je drago što sam ga u okviru toga projekta bio uputio na ljetnu školu epidemiologije na sveučilištu Erasmus u Rotterdamu, tada najbolje mjesto u Europi za postdiplomsku edukaciju, gdje je na tečajevima poput onih Stanelya Lemeshowa učio analizirati epidemiološke pojave. Zatim je bio i na European Centre for Disease Control. Jedno od najvećih osobnih zadovoljstava mi je uvijek iznova vidjeti kako se više-manje svako takvo, potpuno spekulativno ulaganje u potporu mladim i sposobnim ljudima, vremenom isplati. Evo, sada, 17 godina kasnije, Branku i meni putevi su se opet sreli, sjedimo zajedno u znanstvenom savjetu Vlade i nastojimo smisliti originalna rješenja koju bi Hrvatskoj pomogla da što prije prebrodi ovu krizu.
Uz njih dvojicu, velike uloge u ovom projektu imali su i Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI i direktor AI tvrtke Mindsmiths, te gospodin Zvonimir Frka Petešić, predstojnik ureda Predsjednika Vlade RH, ali i mnogi drugi.
Voditelj projekta “Andrija” je bilo Ministarstvo uprave, koje provodi digitalizaciju javne uprave. Kreiranje rješenja radio je tim stručnjaka predvođen epidemiologom Brankom Kolarićem, uz tehničku i informatičku podršku udruženih snaga domaćih tvrtki Mindsmiths, Neos i Oracle Hrvatska, koje su uz Infobip, članice Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI. Sve uključene hrvatske tvrtke odlučile su bez naknade dati svoj doprinos.
Andrija je, očito, ime dobio po akademiku. Andriji Štamparu, koji je naglašavao “Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi, bez razlike”, ističući važnost suradnje građana i njihovu uključenost u javno-zdravstvene programe. Projekt “Andrija” zamišljen je tako da u svakom trenutku održava najnovije protokole, smjernice i znanja koji se u situaciji krize često mijenjaju.
Događaji su se, kao prilog kronici pandemije, razvijali ovako:
15.3.2020.
Mindsmiths su odlučili razviti rješenje za pomoć u borbi protiv koronavirusa koje će se fokusirati na to kako građanima dati pravi savjet.
16.3.2020.
Mindsmiths su izradili prototip algoritma za trijažu u suradnji s prof. Brankom Kolarićem iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
23.3.2020.
Inicijativi su se pridružile i druge tvrtke iz CroAI udruge Neos, Infobip, Oracle Hrvatska.
24.3.2020.
Održan je sastanak na kojem je prezentirana ideja proizvoda digitalnog asistenta u izvedbi CroAI tvrtki pred ravnateljicom klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemkom Markotić, pomoćnicom ravnatelja HZJZ Marijom Bubaš i predstojnikom Ureda predsjednika Vlade Zvonimirom Frkom-Petešićem.
26.3.2020.
Tvrtke iz CroAI udruge stavljaju na raspolaganje, bez naknade, digitalnog asistenta Vladi RH.
30.3.2020.
Andrijin algoritam trijaže testirala je struka pod vodstvom prof. Branka Kolarića. Na temelju povratnih informacija algoritam je dodatno dorađen.
31.3.2020.
Sastanak u Vladi na kojem je sudjelovao premijer Andrej Plenković. Digitalni asistent Andrija je dobio zeleno svjetlo.
6.4.2020.
Prvo testiranje Andrije s 500 građana i odlične prve reakcije. Dodatno su razjašnjeni opisi simptoma simptoma i pojednostavljena podjela lokacije.
8.4.2020.
Službeno je osnovana radna grupa za vođenje digitalnog asistenta Andrije na čelu s prof.prim.dr.sc. Brankom Kolarićem ispred Ministarstva zdravstva, a uključeni su i predstavnici Ministarstva uprave te članovi CroAI udruge.
10.4.2020.
Facebook je odobrio ime: Andrija Ministarstvo zdravstva RH. Andrija je dobio zelenu kvačicu kraj imena.
13.4.2020.
Novinari su započeli s testiranjem Andrije. Stižu prva pitanja. Pripremamo se za službeno predstavljanje.
14.4.2020.
Andrija je službeno predstavljen na konferenciji za novinare Vlade RH
Ovo su izjave ključnih ljudi u projektu:
Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI i direktor AI tvrtke Mindsmiths:
“CroAI okuplja tvrtke iz Hrvatske koje vjeruju da je umjetna inteligencija velika prilika za našu zemlju koju ne smijemo propustiti. U ovakvim neizvjesnim trenucima ponosni smo na činjenicu što su se naše tvrtke članice aktivirale i svojim rješenjima pokušavaju pomoći u borbi protiv pandemije. Andrija je jedno od takvih rješenja, a u isto vrijeme i dokaz da se umjetna inteligencija može pametno integrirati u sustav javnog zdravstva te motivirati ljude da se aktivno pridržavaju uputa za dobrobit svog zdravlja.”
prof.dr.sc., Branko Kolarić, epidemiolog iz NZJZ:
“Države koje su u početku pandemije imale najuspješnije odgovore u suzbijanju širenja bolesti, poput Južne Koreje i Singapura, koristile su digitalne tehnologije za individualno obraćanje građanima. Andrija će pomoći hrvatskim epidemiolozima i cijelom zdravstvenom sustavu u kontroli epidemije COVID-19. U vremenu kada su liječnici opterećeniji nego inače, digitalni asistent može dovoljno brzo i učinkovito građanima pružiti aktualne informacije i preporuke. Bravo Mislav Malenica, Zoran Šegić, Jan Stedul, Olga Plazibat, Kristina Fišter, Tanja Nemeth Blažić, Mario Šekerija, Mario Aunedi Medek, Bruno Cvetkovic, Zvonimir Frka-Petešić i svima ostalima koji su podržali.”
Zoran Šegić, Oracle, na svom Facebook profilu:
“Zadnjih 4 tjedna intenzivno radili i družili se sa otvorenim, pametnim, proaktivnim, kritičnim, pozitivnim i optimističnim ljudima iz javnog i realnog sektora, različitih profesija, različitih vrijednosnih sudova, različitih političkih opredijeljenja sa jedinstvenim ciljem da isporučimo nešto sto će pomoći rasteretiti zdravstvo i bolničke sustave te omogućiti djelomičnu samodijagnostiku i proaktivno komuniciranje sa gradjanima u borbi sa trenutno prisutnim COVID-19. Rezultat toga rada su ePropusnice i Andrija Digitalni asistent. Znam da će biti kritika i nevjernih Toma, no mene osobno kao gradjanina ove zemlje iz koje ne želim otići na neko bolje mjesto jer želim ostati zanesenjak uvjerenja da nema ljepše zemlje i boljeg mjesta za život, je pozitivno iznenadila pa slobodan ću biti reći i oduševila mogućnost vidjeti da niti u jednom trenutku nije bilo podjela, da su se uvazavale različitosti i misljenja sugovornika, da je javni i privatni sektor bodrio jedni druge kad je bilo teško, da su pozitivnim kritikama i prijedlozima izvlačili najbolje jedno iz drugog, da su u manje od 2 tjedna iznjedrili 2 iznimno lijepe priče. One će kao i svake druge priče imati svoje pobornike ali i kritičare, meni osobno kad saberemo utiske, nekako daju nadu da je ipak sve moguće ako racionalno promišljamo, uvažavamo jedni druge i potisnemo radi nekih viših ciljeva budućeg društva ili države neću reći blagostanja ali one u kojoj bi svi mogli dobro i perspektivno živjeti, neke svoje sitne partikularne interese. Ekipa bili ste divni, oprostite ako nekog slučajno izostavih, smatram privilegijom vrijeme provedeno sa Vama te priliku raditi, izmjenjivati iskustva, učiti sto znači tolerancija, diskusija, uvažavanje sugovornika i različitosti mišljenja, i tako porasti jos malo. I da ne zaboravimo jednu bitnu stvar radi se o volontiranju i donaciji, gdje nije postojao gotovo nikakav materijalni ni financijski interes ni jedne od strana… Branko Kolarić, Jan Stedul, Mario Aunedi Medek, Davorin Capan, Neven Bratranek, Igor Rudan, Nika Lazić, Stjepan Orešković, Mislav Malenica, Mladen Vukmir, Bojan Stipić, Zvonimir Frka-Petešić, Ivan Malenica, Saša Bilić, Bernard Gršić, Tomislav Pokaz, Mate Car, Alenka Markotić, Vili Beroš, Ivan Lakos, Ivan Miljak, Olga Plazibat, Robert Kopal, Krešo Zmak, Gino Simić, Izabel Jelenić, Marin Tadić, Ana Marija Mlinarić; Vladimir Knežević. Posebno hvala samozatajnom Mladenu Novoselu koji nas je sve bodrio mentorirao i savjetovao kao priču ispričati od početka do kraja, te kako odkoračati sve dionice”.
Čestitam Mislavu, Branku, Zoranu, Zvonimiru i svima drugima. Osobno mi je jedino žao da nam treba pandemija da se ljudi u Hrvatskoj pokrenu na ovakve stvari, jer toliki ljudi u Hrvatskoj imaju dobre ideje, ali im se rijetko dopušta da ih razviju. Vjerujem da su se mnogi iznenadili tijekom proteklog mjeseca vidjevši ono što mi koji živimo u inozemstvu već dulje naslućujemo: niti je Hrvatska baš toliko zaostala za zemljama EU, a niti su mnoge članice EU baš takve funkcionirajuće, obećane zemlje kakvima smo ih navikli smatrati.