Travanj i svibanj za alergičare nikako nisu omiljeni mjeseci. Svaka šetnja može biti potencijalni susret s nekim od alergena, vegetacija buja, a često se u gradovima još uvijek sade mnoga drveća koja su označena kao velik alergen tipa breza, kesten i sl.
Pelud se prenosi zrakom pa i sušenje odjeće vani predstavlja rizik od doticaja s tim alergenom.
Alergija je bolest naše svakodnevice i zasigurno je jedna od najrasprostranjenijih bolesti. Koliko puta ste mogli čuti: ” Pa kako to da si alergičan, pa nitko kod nas u obitelji nije bio” ili “Od kud se sad s 50-tak godina pojavila alergija?”
Alergičari često ističu kako pojave alergija imaju veliki utjecaj na kvalitetu života. Kad se pelud unese u organizam, javljaju se simptomi kao što su svrbež očiju, suze, kihanje i šmrcanje, a sve to stvara neugodni osjećaj.
Osim izbjegavanja područja u kojima izrazito buja vegetacija i neobrađenih javnih površina, redovitog konzultiranja s liječnikom vezano za potrebu uzimanja terapije i jačanja imuniteta, alergičari moraju voditi računa
i o koži, budući pelud prodire i u kožu. Koristite preparate koji jačaju prirodni zaštitni sloj i reguliraju ravnotežu vlažnosti kože.
Već smo spomenuli kako nije preporučljivo ni sušenje odjeće na zraku u periodu kada u vašem okruženju cvjetaju biljke koje izazivaju alergijsku reakciju. Nastojte smanjiti i provjetravanje prostorija u kojima boravite.
U domu alergičara većinom nema tepiha i zavjesa jer se na njima zadržavaju alergeni koji se udišu.
Po povratku u dom, temeljito se operite blagim sredstvima kako biste isprali postojeće alergene i spriječili prodiranje novih alergena kroz kožu.
Foto:pixabay.com
