Uz 50 godina izlaženja prvoga broja Riječi i 20 godina kontinuiranog izlaženja trećega niza Riječi
Matica hrvatska u Sisku
Matica hrvatska je uvijek imala uporište u Sisku i pristaše među Siščanima, otkako je ustrojena 1874. godine. Najpoznatiji njezini članovi bili su Franjo Lovrić – gradonačelnik Siska, Adela i Andrija Milčinović- književnici, Alberto Weber- gradski vijećnik, Milan Šenoa – kotarski predstojnik, Ante Kovačević-književnik, Dragutin Seljan – zemljopisac iz Topolovca, Dragutin Galac iz Martinske Vesi, dr. Antun Radić, Stjepan Radić, Hermina Berkić, učiteljica i drugi.
Dušan Kotur je prvi pri Matici hrvatskoj ustrojio vlastitu zakladu 1878. godine, Sidonije Berkić je cijelu ostavštinu darovao Matici 1905. godine.
Matica ima na području Siska i Banovine svoje povjerenike u Blinji, Joševici, Bobovcu, Dumačama, Preloščici, Selima , Žažini, Maloj Gorici, Letovaniću, Sunji, Bistraču, Letini, Kratečkom i drugdje.
Ovo su samo neki prikupljeni podatci zapisani kad smo na njih naišli u nekim ispravama. Godine 1910. nalazimo među prinosnicima dr. Franju Gutschya- liječnika, Frana Sariđu- trgovca, Josipa Muzlera umirovljenog podžupana, Šandora Zlatarića –pekara i druge.
Krajem 1935. godine osnovan je prvi Pododbor Matice u Zagrebu i njegov predsjednik Nadzornog odbora bio je rođeni Siščanin , književnik Ante Kovačić
„Hrvatske Novine“ od 4. siječnja 1936.godine najavile su ustrojavanje prvog Pododbora Matice hrvatske u Sisku. Utemeljiteljska skupština je održana 26. travnja 1936. godine u Hrvatskom društvenom domu, danas Veliki kaptol, sjedište Sisačke biskupije.
Spominju se u dokumentima Matice hrvatske imena mnogih članova iz Siska koji su bili zakladnici,prinosnici i spomeničari. Evo nekih u razdoblju od 1930. do 1942. godine: Mijo Blašković – sudski pristav,Ivan Blažeković- doktor,Slava Colussi – posebnica, Marko Ćerlinović – odvjetnik, Dragutin Grozaj –đak, Ivan Ključec –đak, Ante Gutschy- doktor,Erna Stiić,Leo Weiss – trgovac, Josip Kožarić –profesor, Juraj Maraković-trgovac, Leopold Supančić – šef skladišta željeznica,Valentin Bazijanec – kapelan, Branislav Dujak – knjižar,Petar Pereković-opančar, Stjepan Popović – graditelj, Josip Antolčić, Petar Salopek, Franjo Strmecki, Đuro Hatić, Ivan Basariček, Ivan dr. Hubler, Milovan Kraker i mnogi drugi.
Novo buđenje Matice
Novo buđenje Matice hrvatske u Sisku započelo je 1963. godine a Pododbor je osnovan 21. ožujka 1964. godine. Za prvog predsjednika izabran je prof. dr. sc. Vladimir Lačan, dekan Odjela tehnološkog i metalurškog fakulteta u Sisku. U prvu upravu bili su izabrani potpredsjednik Egon Bauman – inženjer,tajnik Mladen Kljenak, gospodarski tajni Juraj Bedenicki – profesor a za članove Milan Tomaško, dipl. ing., Dragan Božić, Stjepan Vrbanović-profesor, Božo Babić i Đorđe Đurić.
Bogata nakladnička djelatnosti Matice hrvatske u Sisku bila je poticaj za promišljane o objavljivanju časopisa, jer je od obnoviteljskog rada 1964. godine tiskano u Matici nekoliko knjiga poezije i proze.
O Riječima
U časopisu je u cjelokupnom razdoblju (1969.-2019.) objavljeno 1600 bibliografskih jedinica. Časopis izlazi u tri niza. Prvi niz Riječi prestaje izlaziti iz poznatih političkih razloga 1971. godine.
Nakon obnoviteljskog rada Matice hrvatske u Sisku 1990. godine pokrenut je drugi niz koji je izlazio od 1990. do 1993. godine ali je zbog nedovoljne financijske potpore prestao izlaziti.
Treći niz Riječi, treća sreća, u novom formatu (30×21 cm) upornošću Matičara, suradnika i urednika zaokružio je jubilej – 20 godina izlaženja u kontinuitetu.
Prvi niz
Godine 1969. u svibnju je objavljen prvi broj Riječi, podnaslova časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja.
Glavni i odgovorni urednici prvoga niza bili su Dragan Božić i Juraj Bedenicki a u uredništvu su uz njih djelovali Božidar Šimunić, Stjepan Vrbanović, Jozo Malić, Davor Salopek, Boris Šegota, Ivanka Uzelac i tehnički urednici Jovan Vranešević i Franjo Pirc.
Objavljeno je 11 brojeva u 8 svezaka. Format tadašnji Riječi bio je 19x 17 cm. Opseg se kretao od 67 do 172 stranice.
Već u prvom broju poeziju 1969. godine u časopisu objavljuju Sonja Manojlović, Dubravko Horvatić a prozu Jozo Laušić. Tu je i prikaz Jure Ujevića o knjizi poezije Stanka Juriša: Prelazak mosta. Našao se tu i prijevod pripovijetke Aleksandra Solženjicina.
Drugi je broj posvećen osnivanju prvog partizanskog odreda u Jugoslaviji autor je Mahmud Konjihožić: Sisak 1941.:zapisi o prvom jugoslavenskom partizanskom odredu osnovanom 22.lipnja 1941.
Dvobroj 3-4 1969. donosi tekst Slavka Batušića: Praizvedba Kukuljevićevog Jurana i Sofije u Sisku 1839., Dubravke Zmajević: Ivan Kukuljević Sakcinski i njegova drama Juran i Sofija u svjetlu hrvatske književnosti i Miroslava Vaupotića koji piše o Ranku Marinkoviću a Nives Ritig o Gradišćanskim hrvatima u tekstu Sudbina jednog naroda.
U dvobroju 1-2 1970. objavljuje Alojz Majetić prozu, Josip Sever, Slavko Jendričko,Slobodan Nikolić i Marijan Kolak poeziju. Milan Mesić objavljuje dramski tekst Mrtvarenje. Našla se tu i književna publicistika Jevgenija Zamjatina u prijevodu Jure Bedenickog.
U broju 3 1970. objavljen ne tekst ruskog pisca avangarde i književnog kritičara, člana ruske formalističke avangarde Osipa Maksimovicha Brika – Nije bila suputnica.
Godine 1971. prvi broj posvećen je suvremenoj slovačkoj književnosti, taj je broj uredio Ludvig Bauer. U tom broju našla se i izjava Upravnoga odbora Matice hrvatske o pripremama za popis stanovništva SFRJ i Izjava Matice hrvatske u vezi s novosadskim dogovorom o jeziku.
Broj 2 1971. bio je posvećen 100 godina od rođenja Stjepana Radića a o tome piše Franjo Tuđman u tekstu Stjepan Radić i hrvatska državnost. Izbor iz rasprava i govora S. Radića priredio je Ante Matijašević.
U Dvobroju 3-4 1971. objavljena je poezija Marije Čudine Tigar, Dragana Božića, Đorđa Đurića, Slavka Jendrička i Miloša Kordića.
Ogranak Matice hrvatske u Sisku prestao je djelovati 1971.godine zbog poznatih političkih događaja toga vremena a ugašen je i časopis Riječi.
(Tekst prezentiran na Znanstvenom skupu Jezikoslovna i književna kroatistika u izdanjima Ogranka Matice Hrvatske.25. listopada 2019.)
Nastavlja se …
Izvor: Đurđica Vuković