I evo, prošla je prva polovica srpnja te prema svim spoznajama ulazimo u klimatološki najtopliji dio godine. Nema potrebe za spavanjem na luftićima po balkonima i vrtovima, običaj koji velik dio ljudi koristi, jer ne može drugačije pronaći dobar san. S takvim odnosom temperature mora i zraka trebao bi sasvim solidno funkcionirati i maestral. S dizanjem sunca na horizontu diže se i jača vjetar s mora na kopno. Priroda ima rashladni sustav pouzdaniji od većine onih koje možete kupiti u trgovini.

Priče o cvrčcima su brojne, a najpoznatija je ona La Fontainova o neradniku koji provodi ljeta zgubidaneći. U ovom kontekstu to nam ne smeta, jer tek kad planduje možemo imati koristi od njega. Cvrčak može poslužiti kao mjerni uređaj. Teorije o frekvenciji cvrčanja su brojne, potječu iz različitih dijelova svijeta, a pretpostavljam da se i verzije dotične životinjice malo razlikuju. Te ćemo sitne razlike zanemariti, a koncentrirat ćemo se samo na razliku između cvrčaka i zrikavaca. Tu se, usput, zabunio i Fiamengo kad je sastavljao legendarnu Nadalinu. U pjesmi kaže: „Noć zasvitli cvrčci počnu pismu“. Međutim, cvrčci ne počinju s pjesmom kad padne noć. Baš suprotno, cvrčanje cvrčka vezano je uz toplinu. Iako je vrlo vjerojatno da će se pokoji oglasiti i na nižim temperaturama, brojne teorije tvrde da se sigurno glasaju na dvadesetak, a najčešće se spominje 25°C. Dakle, ako su Nadalinu cvrčci ispraćali na spavanje možemo zaključiti da je ili predvečer naglo zatoplilo ili da je Nadalina cijelu noć skitala pa na spavanje otišla tek kada je sunce već zagrijalo. Ili je Fiamengo ipak mislio na zrikavce.

Isto tako, utvrđeno je i da je frekvencija cvrčanja u linearnoj vezi s temperaturom zraka. To znači da cvrčak cvrči to brže što je temperatura viša. I tu je literatura pomalo zbunjujuća. U nekim izvorima možete pronaći uputu da izbrojite koliko puta cvrčak zacvrči u 14 sekundi, tom broju dodate 40 i podijelite s 2. To bi trebala biti temperatura zraka u Celzijima. Druga kaže da brojite čitavu minutu, podijelite s 2, dodate 9, pa opet podijelite s 2. Treća je najuvjerljivija jer uz nju stoji i ime fizičara i izumitelja Amosa Dolbeara. Prema njoj je potrebno da se od broja cvrčkovih glasanja u minuti oduzme 40, zatim podijeli sa 7, a dodavanjem broja 10 dobiva se tražena temperatura.

I sada nakon svega ovoga ne preostaje vam ništa drugo nego otići na more i potražiti ih. Ne zaboravite nam se javiti i reći koja je od ovih priča o temperaturi zraka istinita ili barem približna stvarnoj temperaturi.

Izvor: F. I.
Foto: You Tube