Posljedice korištenja plastike za jednokratnu upotrebu vidljive su posvuda na morskim obalama i u morima. Plastični otpad sve više zagađuje mora te bi, prema istraživanjima, do 2050. u morima moglo biti više plastike nego riba.
Nova pravila EU-a, koja je Europski parlament usvojio 27. ožujka, obuhvaćaju top 10 najčešće pronađenih predmeta na europskim morskim obalama i izgubljenu opremu za ribolov. Ove dvije stavke skupa čine 70 posto otpada u morima.
Ne samo da plastika zagađuje obale, nego i šteti morskim biljkama i životinjama koje se zapliću u veće komade plastike, a manje komade zamijene za hranu što može spriječiti normalno probavljanje hrane te dovesti do trovanja kemikalijama. Plastika ulazi u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Posljedice za ljudsko zdravlje su nepoznate.
Otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače: samo 5 posto vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Ovaj podatak ukazuje na potrebu za više cirkularnim pristupom.
Najefektivniji način suočavanja s problemom jest spriječiti dospijeće plastike u mora. Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine najveću skupinu otpada na morskim obalama, a skoro polovica cjelokupnog otpada u morima su proizvodi poput plastičnog pribora za jelo, plastičnih boca, filtra za duhanske proizvode ili štapića za uši.
Jedna od mjera je potpuna zabrana plastičnih predmeta za koje već postoji dostupna alternativa: štapići za uši, plastični pribor za jelo i tanjuri, slamke i nastavci za balone. Zastupnici su na listu također dodali proizvode od oksorazgradive plastike, spremnike za hranu i napitke od ekspandiranog polistirena.
Za preostale plastične predmete odobrene su sljedeće mjere: proširena odgovornost proizvođača, osobito za duhanske tvrtke. Nova pravila primjenjivat će se i na ribolovnu opremu kako bi se osiguralo da proizvođači snose troškove sakupljanja mreža izgubljenih u morima.
Postavljeni su novi ciljevi za sakupljanje otpada. Primjerice, do 2029. godine, 90 posto upotrijebljenih plastičnih boca mora se ponovno prikupiti, a do 2025. najmanje 25 posto materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 posto.
Odobrena su i pravila kojim se zahtjeva označavanje ručnika, vlažnih maramica, duhanskih prozvoda s filtrima te plastičnih čaša kako bi se kupce upozorilo na pravilno odlaganje. Uz sve ovo, potrebno je podići svijest o pravilnom odlaganju plastičnog otpada.
