Projekt „72 sata bez kompromisa“ samo što nije službeno otpočeo. Kako smo već pisali, ove se godine u projekt po prvi puta uključio i grad Sisak u kome je nositelj organizacije Pastoral mladih Sisačke biskupije.
Tako će i naši mladi sugrađani stavljati sebe, svoje vrijeme i sposobnosti na raspolaganje za konkretne volonterske aktivnosti na različitim mjestima promičući pritom općeljudske vrijednosti svoje zajednice. Sve će se to odvijati tijekom 72 sata, 0d 18. do 21. listopada.
O svemu što su do sada radili, vezano uz spomenuti projekt, kao i aktivnostima koje slijede, razgovarali smo s voditeljicom projekta Larom Kardaš i voditeljicom tima za promociju projekta Katarinom Smernić.
Kako se dogodilo da se i Sisak, među već spomenutim gradovima u Hrvatskoj, uključio u ovaj vrijedan projekt?
Katarina:
Cijela priča u Sisku počela je u lipnju, kada je nacionalna koordinatorica Durđica Blažević posjetila duhovnu obnovu u župi Pohoda BDM i kroz razgovor s povjerenikom za Pastoral mladih Sisačke biskupije vlč. Ivanom Grbešićem izrazila želju da se i Sisak uključi u projekt 72 sata bez kompromisa. Iako smo u početku bili skeptični, stvar se počela odvijeti u najboljem mogućem smjeru i sada nas samo tjedan dana dijeli od volonterskog maratona koji će u našem Sisku okupiti više oko 120 mladih koji će kroz 3 dana pomagati onima kojima je to najpotrebnije.
Znamo da je nositelj organizacije projekta Pastoral za mlade Sisačke biskupije. Jesu li vam se u pripremi ili provedbi projekta priključile neke udruge, društva, organizacije mladih?
Lara:
Naravno da jesu. Pridružile su nam se udruge poput Sisak misli, Udruga za terapijsko jahanje KAS, dom za umirovljenike, Centar za rehabilitaciju u Komarevo, Skhwat, Caritasova kuća sv.Vinko Paulski u Oborovu.
Koje ste aktivnosti u svrhu pripreme i promocije projekta proveli do sada?
Katarina:
Interna šala organizacijskog tima je da promo tim nikad ne spava. Najveći dio promocije odradili smo po sisačkim srednjim školama koje su nas odlučile ugostiti i ovim putem im još jednom zahvaljujemo – to su Gimnazija Sisak, Srednja škola Viktorovac i Ekonomska škola Sisak. Veliku većinu naših trenutno prijavljenih volontera čine upravo učenici 3. i 4. razreda ovih škola kojima smo imali priliku neposredno i na njima blizak način objasniti zašto su gradu Sisku potrebna 72 sata. Ostatak naših promotivnih akcija odvijao se po župama Sisačkog – katedralnog dekanata. Zanimljive su bile spontane akcije koje je organizacijski tim počeo provoditi u subotnjim izlascima pred Gimnazijom gdje se okuplja velik broj mladih. Vrhunac promotivnih aktivnosti bio je naš najavni događaj nazvan 7:20 sati bez spavanja – volonterski party održan u Klubu mladih SKWHAT koji je uz najveće hrvatske hitove rasplesao sisačku mladež i omogućio nam da kroz neformalnu i opuštenu atmosferu pozovemo mlade da nam se pridruže. Slali smo i službena priopćenja medijima na području Siska, od kojih su samo neki (poput Vas) prepoznali važnost i odlučili nam dati mjesto u svom medijskom prostoru. Svi članovi organizacijskog tima na svojim su privatnim profilima na društvenim mrežema poput Facebooka i Instagrama dijelili informacije i znam da su se neki moji prijatelji prijavili upravo zbog toga.
Tijekom 72 sata stavljate svoje vrijeme na raspolaganje zajednici. Postoje li ciljane skupine u društvu kojima ćete pomagati tijekom trajanja „72 sata bez kompromisa“ i na koji način ćete to raditi?
Lara:
Nemamo neke posebne skupine na koje smo se usmjerili nego smo nastojali usmjeriti se na sve dobne skupine i na potrebite. Tako da imamo umirovljenike, djecu u osnovnim i srednjim školama, osobe s intelektualnim poteškoćama. Pomagat ćemo im na razne načine; od druženja i kreativnih radionica, šetnji i priče, do obuke na računalima, krečenja, sadnje cvijeća…
Kako reagira sisačka javnost na najavu ovoga projekta? Je li već prepoznat kao nešto vrijedno i potrebno u našem gradu?
Lara:
Pa ja mislim da su reakcije dobre. Ljudi su zainteresirani i aktivno se uključuju, mladi ispituju kako i na koji način se mogu prijaviti. Objavljeni su već i neki članci na internetu o projektu, imali smo i intervju na radijima. Definitivno je prepoznat kao nešto vrijedno, nešto novo i zanimljivo što će s odvijati u našem gradu, a ovo je tek početak.
Vjerujemo da ste projekt predstavili i institucijama lokalne zajednice. Kako su reagirale spomenute institucije? Jeste li dobili njihovu podršku u ovome što ćete raditi tijekom trajanja projekta?
Katarina:
Institucije kojima smo se javili kako bi u njihovom okrilju proveli neke od akcija bile su oduševljene i reakcije su neprocjenjive. Mnoge institucije s nestrpljenjem očekuju volontere i drago im je što na ovakav način imaju priliku otvoriti svoja vrata i pokazati mladima kako izgledaju njihove svakodnevne aktivnosti. Podrška koju su nam pružili osim u smislu suradnje, najviše se očituje u materijalima koje su nam neke od njih pružile za obavljanje radnih akcija – kistovi, valjci, boja za krečenje ili pak lopate i motike za uređenje vanjskih prostora. Za nas bi kupnja tih stvari bila velik trošak, a velika većina institucija sve te stvari već posjeduje i nama će ih dati na korištenje.
Lara:
Moram istaknuti kako smo od županije uistinu dobili veliku pomoć u pripremi i provedbi projekta.

Foto: Katarina Smernić