Svijet u kojemu je malo ili nimalo otpada, u kojemu se resursi beskonačno reckiraju, a planet ne iscrpljuje i ne troše se njegova ograničena blaga koja ljudi bezobzirno i bahato troše. To je cilj koji moramo stvoriti!
Današnji način proizvodnje i potrošnje u najvećoj se mjeri odvija metodom linearne ekonomije — uzmi, napravi, koristi, baci. Takvim gospodarenjem nepovratno se iscrpljuju resursi (čovječanstvo tijekom godine već troši oko 1,5 puta više resursa nego što Zemlja može obnovljivo dati) i zagađuje životna sredina te je ovakav model neodrživ.
Neminovan je prilelaz na gospodarenie tipa – uzmi, napravi, popravi, ponovno koristi, recikliraj. U tome modelu nema otpada, resursi kruže u novim ciklusima iskorištavania i zato nosi ime cirkularna ekonomija.
Dosadašnji načini proizvodnje, potrošnje i načina življenja su materijalno-intenzivne naravi s velikim utroškom sirovina, energije i vode, nekontroliranim zagađenjem okoliša, što uzrokuje opasne klimatske promjene, dovodi do uništavanja biljnih i životinjskih vrsta i cijelih životvornih resursa poput šuma, tla, atmosfere, oceana, pitke vode…
Kako je ljudi sve više, kako rastu potrebe i životni standard, povećava se i štetni utjecaj ljudske ekonomije na planet. A njegovi ekološki kapaciteti apsorbiranja i obnavljanja već su premašeni. Jedini lijek može biti kružno gospodarstvo.
Temelj filozofije održivog, kružnoga gospodarstva je da otpad ne postoji. Sve se može ponovno upotrijebiti na drugi način ili se raščlaniti na tvari koje mogu postati dio novog ciklusa, a sva energija treba dolaziti iz obnovljivih izvora. Primjerice, cirkularna ekonomija može smanjiti emisiju štetnih plinova u atmosferu za 70 % do 2030. godine, stara odjeća može redizajniranjem dobiti novu svrhu i izgled, neprodana hrana ili ona kojoj je nominalno istekao rok trajanja i dalje se može koristiti (30 % hrane bacamo), umjesto plastičnih vrećica treba koristiti dugoročnije vrećice od tkanine, općenito uporaba plastičnih materijala mora biti pod strogom kontrolom, posebna skrb o opasnim tvarima smanjit će zagadenje okoliša, recikliranje elektronskog otpada donijet će goleme uštede u rijetkim resursima… Sve to valja učiniti ako ni zbog čega drugog onda barem iz sebičnih razloga, kako bismo ponovno mogli iskorištavati tu istu prirodu. Europska unija ulaže velike napore u provođenju mjera održivog razvoja i implementiranju kružnoga gospodarstva u sve pore proizvodnje i potrošnje. Ciljevi EU-a, što znači i Hrvatske, do 2030. su procijenjenih 400.000 radnih mjesta koja će se otvoriti provodenjem zakonodavstva o recikliranju otpada, čime će se zadovoljiti od 10 do 40 % potražnje za sirovinama u EU-u i istodobno smanjiti emisija stakleničkih plinova za 40 %, recikliranje komunalnog otpada od barem 70 % , povećanje stope recikliranja ambalažnog otpada na 80 %, zabrana bacanja otpada koji se može reciklirati (plastika, metal, staklo, papir i karton, biorazgradiv otpad…) do 2025., a prestanak odlaganja otpada do 2030., razvoj tržišta za visokokvalitetne sekundarne sirovine… a uza sve to, uz planirano povećanje produktivnosti recikliranja za 30 % do 2030. godine očekuje se povećanje BDP-a za goto-vo 1 %, uz stvaranje 2 milijuna radnih mjesta! I to je tek početak!
SANJA PAVLAKOVIĆ SNIMKE
