Stručno-znanstvenim skupom “Ti si meni po serdini srca”, koji je održan u Matici hrvatskoj u Zagrebu, obilježena je u četvrtak 28. studenog 2019. prva godišnjica uvršćivanja međimurske popevke na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Među brojnim govornicima, akademik Dragutin Feletar u svom izlaganju “Međimurska popijevka u hrvatskom povijesnom kontekstu” je ocijenio kako je elegična, nostalgična i životna narodna popijevka u kontekstu povijesti Međimurja bila za Međimurce rame za plakanje.
Ona ih je, smatra, tješila i u velikim teškoćama, ali i radovala u vedrim trenutcima. Zato su narodni stvaratelji u popijevku unosili i srce i dušu, svoje najdublje osjećaje i uz specifičan glazbeni izričaj, istaknuo je dodavši kako se može ustvrditi da je upravo narodna popijevka bila jedan od temelja i najvažnijih čimbenika povijesnog očuvanja hrvatskog identiteta Međimurja.
Juraj Kolarić smatra da je međimurska popevka bila čuvarica nacionalnog identiteta Hrvata u Međimurju. Raspršen po svim kontinentima, kao građanin svijeta Međimurski se Hrvat uvijek u zavičaj rado vraća s pjesmom na usnama – nadaleko poznatom po tugaljivosti, ali i životnosti, napomenuo je dodavši kako je u toj pjesmi opjevana veličanstvena priroda koja mu je, uz bezbrojne muke, priredila i pregršt ljepote.
U teškim trenucima svoje povijesti, naglasio je, međimurski se čovjek sklonio u crkvu, u kojoj mu nitko nije mogao zabraniti materinsku riječ i pjesmu – utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest.
Na proštenjima i hodočašćima pobožni su Međimurci iz međimurske popijevke crpili nadahnuće i vjeru, postavši zbližitelji naroda i poticatelji prijateljstva.
Po riječima Stjepana Hranjeca svaka se tradicijska pa onda i međimurska popevka objavljuje melodijom i riječju. Obje sastavnice su u tradicijskoj performansi u jedinstvu, rekao je dodavši kako je važna njezina umjetnička jezična struktura.
Tvrtko Zebec je govorio o međimurskoj popevki iz perspektive plesnih tradicija. Ocijenio je kako je svaki od istraživača – Josip Štolcer Slavenski, Vinko Žganec, Ivan Ivančan, Marija Novak, Lidija Bajuk i Josip Krnjak dao svoj obol istraživanjima međimurskih plesova te tako dao svoj doprinos općoj popularnosti međimurske popevke i njezinoj percepciji u hrvatskoj te upisom na UNESCO-ov popis svjetske baštine i u međunarodnoj javnosti.
Odlukom UNESCO-va Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, na sjednici u Port Louisu u Mauricijusu 28. studenoga 2018. godine, međimurska popevka uvrštena je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Foto:Međimurska županija
