I dalje smo u našoj rodnoj Posavini, danas tik uz vijugavu i pitomu Savu. Tamo se smjestilo malo, ali vrlo posebno i živopisno mjesto koje naseljavaju radišni i kreativni ljudi.
Slikom i riječju odlazimo u Crnac i predstavljamo Kulturno umjetničko društvo “Sava” Crnac. Njegovi članovi zaslužuju posebnu pohvalu, jer ih je trenutno malo, ali nipošto ne odustaju od ideje da nastave djelovanje svoga društva potičući mlade sumještane na uključivanje u društvo „čuvara tradicije“ !!
Ovo malo i složno društvo, predstavila nam je njegova predsjednica, gđa. Dara Mesnjak.
Možete li nam ukratko predstaviti vaše kulturno – umjetničko društvo ( Kada je osnovano, na čiji poticaj, kako je dobilo ime, koliko ima članova, u koliko sekcija djelujete?
KUD Sava Crnac osnovano je 2003. godine u cilju očuvanja tradicije i kulturne baštine Posavine i našeg Crnca.
Osnivanje KUD-a Sava Crnac potaknuli su Srećko Selanac i Josip Dužić kako bi okupili mlade, a i starije koji bi prenijeli bogatu tradiciju izvornog plesa, pjesme , tamburaške glazbe i običaja našeg zavičaja, ali i svih krajeva Lijepe naše . KUD je dobio ime po rijeci Savi na čijoj se obali smjestilo naše selo.
Sa oduševljenjem je prihvaćeno osnivanje KUD-a koje je djelovalo u tri skupine: plesnoj, tamburaškoj i pjevačkoj. U ove tri skupine bilo je oko 40 aktivnih članova .
Zasigurno ponajprije njegujete ples, glazbu i običaje svoga zavičaja? Osim toga, koje koreografije još izvodite, iz kojeg dijela naše domovine?
Od početka smo njegovali izvorne plesove, pjesme, tamburaške glazbe i običaje našega kraja. Danas naša pjevačka skupina izvodi tradicijsku glazbu iz cijele Hrvatske , kao i duhovne pjesme, pjevajući na Svetim misama za velike blagdane.
Narodne nošnje su neprocjenjiv dio naše kulturne baštine. Koliko su stare nošnje koje nose vaši članovi i po čemu su prepoznatljive?
Ženske narodne nošnje kupljene su na samom početku, a neke članice imaju i svoje nošnje koje su stare više od 100 godina, vrijedno blago i uspomene na bake i prabake te ih s ponosom nose .
Ženske narodne nošnje prepoznatljive su jer su našivene svilom ili prebirane.
Muške narodne nošnje su novije, šivane.
Vjerujemo da je puno nastupa iza vas, na nekima ste sudionici, a nekih nositelji. Brojni nastupi i gostovanja zasigurno su rezultirali određenim uspjesima koji su i nagrađeni? Koja je posljednja u nizu nagrada ili priznanja i što o njoj možete reći?
KUD Sava Crnac iza sebe ima brojne nastupe. Izdvojili bismo: Martinske susrete, Vinkovačke jeseni, Marko Polo fest na Korčuli, nastupi pjevačke i tamburaške skupine na Smotri malih vokalnih sastava u Sisku u izvornom dijelu.
Brojne zahvalnice su uspomene na širenje prijateljstva i očuvanje tradicije i kulturne baštine Lijepe naše i dokaz o brojnim nastupima.
Kakva je situacija u KUD – u obzirom na pomladak? Kako potičete mlade da se uključe u rad društva i jeste li zadovoljni odazivom?
Do prije godinu dana KUD Sava djelovao je u dvije skupine: tamburaškoj i pjevačkoj. Sada djeluje samo u pjevačkoj skupini u malom broju.
Trenutno u KUD-u nema mladih, samo sedam aktivnih članica u pjevačkoj skupini koja se trudi održati društvo dok mladi ne osjete potrebu za nastavak tradicije.
I za kraj, recite nam nešto o planovima za budućnost vašega društva?
Trenutno nam je želja održati društvo kroz našu pjevačku skupinu, a u budućnosti želimo obnoviti rad folklorne i tamburaške sekcije te ponovno „oživjeti“ društvo kako bi nastavilo prenositi tradicijske vrijednosti na naše najmlađe.
Foto: KUD “Sava” Crnac, Marina Cesarec
