Nastavljamo donositi priče o radu vrijednih članova kulturno umjetničkih društava s područja grada Siska.
Danas smo u društvu jednog prekrasnog i posebnog društva. BKUD „ Nur“ Sisak jedan je od dragocjenih bisera u prelijepoj ogrlici satkanoj od zrnaca tradicije, kulture i baštine svih naših sugrađana, u ogrlici različitosti svih nas koji činimo ovaj grad i zbog čije je raznolikosti on toliko poseban.
Osim što promiču kulturu Bošnjaka, oni čuvaju tradiciju i običaje Bosne, Bošnjaka i Bosanaca te s istima upoznaju širu javnost. Oni su naši sugrađani, ljudi velikog i toplog srca, Siščani koji žive i djeluju u svome gradu i neizostavni su dio njega.
BKUD “Nur” predstavlja g. Zijad Fuka, predsjednik društva.
Možete li nam ukratko predstaviti vaše kulturno – umjetničko društvo)
( Kada je osnovano, na čiji poticaj, kako je dobilo ime, koliko ima članova, u koliko skupina djelujete? )
Bošnjačko kulturno-umjetničko društvo “Nur” Sisak osnovano je 30. kolovoza 2005. godine.
Kroz društvo je, do sada, prošlo preko 230 članova. To su, vjerujem, podatci kojima se “Nur” i oni koji ga vode mogu ponositi. Jasno da većina članova vuče korijene iz Bosne, ali dosta je članova “Nura” koji ne vuku korijene iz Bosne, koji se ne deklariraju ni kao Bošnjaci, ni kao Bosanci, ni kao Muslimani, a uključili su se tijekom ovih godina u rad “Nura”. To nam osobito imponira, a vrata “Nura” će i dalje biti otvorena svima koji žele njegovati običaje i tradiciju Bosne, Bošnjaka i Bosanaca, svima koji vole igru i pjesmu.
Probe našega društva održavaju se u Domu Eugen Kvaternik u Naselju, a prostor za skladištenje i čuvanje opreme i naših nošnji nalazi se u Capragu.
Njegujete običaje, tradiciju i kulturu Bošnjaka. To je zasigurno široko područje rada. Možete li nam, ipak, izdvojiti aktivnosti u radu društva na koje stavljate osobiti naglasak i koje vas, kao društvo, čine prepoznatljivima u zajednici u kojoj živite i djelujete?
Od svog formiranja u Društvu djeluje više skupina. Temeljno djelovanje bilo je godinama bazirano na radu folklorne i dječje folklorne skupine. Međutim, uslijed krize i odlaska brojnih članova u inozemstvo, od proljeća ove skupine miruju. S radom su nastavile glazbena skupina (zbor) i etno klub.
Glazbena skupina njeguje sevdah kao autohtonu bosansku pjesmu, a preko etno kluba nastojimo očuvati i njegovati običaja Bošnjaka, bilo da se radi o nošnjama, starim zanatima i proizvodima starih zanata, ručnim radovima ili bosanskoj kuhinji koja je posebno zanimljiva kod postavljanja našeg štanda na gostovanjima i smotrama. Važno je spomenuti da je etno klub na sebe preuzeo obavezu održavanja nošnji. Osnivanje novih skupina i ponovno pokretanje rada folklornih, ovisit će kako o interesu pojedinaca, tako i o financijskim mogućnostima.
Ovih dana planirana je audicija za rad orkestra budući da postoje dobri preduvjeti (prostor, oprema, instrumenti…
Narodne nošnje su neizostavni dio kulturne baštine svakoga naroda. Koliko su stare narodne nošnje koje nose vaši članovi i po čemu su prepoznatljive? Možete li nam opisati narodnu nošnju Bošnjaka?
Društvo je uložilo puno truda i sredstava u nabavku nošnji. U proteklih 13 godina su nabavljena najmanje četiri kompleta narodnih nošnji, begovske muške nošnje, gradske muslimanske ženske nošnje, kompleti seoskih nošnji, te nošnje iz Sandžaka koje su posebno atraktivne i vrlo specifične. O nošnjama se vodi briga i redovito dokupljuju dijelovi nošnji kako zbog istrošenosti tako i zbog različitih veličina. Dijelovi nošnji mogu se naći na stranici Nura, teško ih je sve pobrojati i opisati u par riječi. I sami nazivi su specifični (fermen, džemadan, fes, dolama ječerma, dimije, šalvare, čakšire, traboloz itd ).
Vjerujemo da je puno nastupa iza vas, na nekima ste sudionici, a nekih nositelji. Brojni nastupi i gostovanja zasigurno su rezultirali određenim uspjesima koji su i nagrađeni? Koja je posljednja u nizu nagrada ili priznanja i što o njoj možete reći?
Imali smo brojne nastupe svih ovih godina, programski zadovoljavajući suradnju s društvima u Bosni i Hercegovini, s brojnim nastupima u Sisačko-moslavačkoj županiji, ali i šire. Proteklih godina imali smo niz gostovanja u Bosni i Hercegovini (Tuzla, Zenica Vitez, Bihać, Bos. Novi, Bugojno, Doboj, Tešanj, Sanski Most, okolina Cazina i dr.), dva gostovanja u Austriji (u Ennsu kod Linza i u Beču, zatim u Sloveniji (Jesenice), niz gostovanja u Hrvatskoj (Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zagreb, Gunja, Bjelovar, Karlovac…)
Najznačajnije gostovanje je bilo u Turskoj, sedam dana boravka u Bursi, povijesnom gradu i centru turske autoindustrije, sjedištu ranog osmanskog carstva uz neopisivo gostoprimstvo Turaka… Tom prilikom smo osvojili visoko 11. mjesto na smotri, na kojoj je u pet dana sudjelovalo 150 društava iz cijelog svijeta…
Uz ova gostovanja nismo zaboravili ni naš grad ni županiju. Da pobrojim samo neka od mjesta i prigoda – Budaševo, Hrastelnica, Hrv. Kostajnica, Graberje, Sunja, Hrv. Dubica, Lekenik, … Uz ove nastupe svake godine smo sudjelovali na tradicionalnim manifestacijama kao što su Dani kruha i zahvalnosti, Dani kulturne raznolikosti, Dani nacionalnih manjina, a odazivali smo se redovito na humanitarne koncerte kojih nije nedostajalo ni u ovom razdoblju (Panonija, KKV, Merhamet…).
Svake godine Nurovci sudjeluju na “Teferiču” na kupalištu Zibel kao i na najznačajnijoj manifestaciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj „Lipovljanskim susretima“ čiji je pokrovitelj uz Županiju i predsjednik (danas predsjednica) Republike Hrvatske.
Za nas izuzetno važna manifestacija, čiji smo inicijatori i prvi organizatori, “Smotra bošnjačkih kulturno-umjetničkih društava Hrvatske” i dalje živi i predstavlja tradicionalno godišnje okupljanje Bošnjaka Hrvatske. Uz sve probleme, financijske i organizacijske, smotra je uspjela opstati i to je najvažnije. Smotra je do sada održana u Sisku, Dubrovniku, Puli, Rijeci te u dva navrata naizmjenično u Gunji i Zagrebu. Ove godine je planirana smotra u Splitu.
Nastupi Nura imaju višestruki značaj. Osim što promičemo kulturu Bošnjaka, čuvamo tradiciju i običaje, nastupi su i temelj suradnje, ponajprije s Bošnjacima kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine. Posebna pozornost se pridaje nastupima na području našeg grada i županije, kao podsjetnik drugima da ovdje žive i Bošnjaci i da oni nisu i ne žele biti stranci u svome gradu.
Uz sve ostale nastupe spomenimo da smo redovito sudjelovali u obilježavanju muslimanskih blagdana – Bajrama kao i drugih vjerskih svečanosti. Posebno treba spomenuti nastup Nura na središnjoj bajramskoj svečanosti 10.08.2013. godine u Zorinom domu u Karlovcu, manifestaciji održanoj pod pokroviteljstvom muftije Aziz ef. Hasanovića kad smo nastupili s tri koreografije
Također, promidžba Nuru je učinjena gostovanjem na Pantovčaku kod sada bivšeg predsjednika dr. Ive Josipovića u okviru projekta “Kava s građanima”.
Kakva je situacija u KUD – u obzirom na pomladak? Kako potičete mlade da se uključe u rad društva i jeste li zadovoljni odazivom? I za kraj, recite nam nešto o planovima za budućnost vašega društva?
Činjenica da nam odlaze mladi u inozemstvo, u potrazi za kruhom i boljim životom, vremenom utječe i na naš rad. Stoga će trebati osmisliti i druge aktivnosti u kulturi koje će zahtijevati manji broj članova, pružiti mogućnost starijima da se više uključe i da pokažu što znaju, a naše je da im mi budemo podrška u ostanku u Sisku koliko smo u mogućnosti.
Posebnu pozornost treba posvetiti upravo mladima, jer je došlo vrijeme smjene generacija u Nuru i tu činjenicu ne smijemo zanemariti. Bez mladih ni jedno Društvo ne može napredovati niti opstati. Stoga u naše redove planiramo uključiti što više mladih, što više onih koji će dati svoj obol napretku Društva, radeći ujedno na podizanju ugleda Bošnjaka Siska i Županije. Na kraju da spomenem da ovih dana planiramo audiciju za upis članova u rad glazbene sekcije – zbora i orkestra, a rad folklorne skupine ovisit će prvenstveno o interesu članstva…
Foto: BKUD “Nur” Sisak