Jesen ima jako puno lijepih dana. Drveće mijenja boju, a vrijeme nije prevruće, ali ni prehladno. Lišće počinje padati s drveća, ptice odlaze, a čini se da se u zraku osjeća neka vrsta tuge.
Jedan od najljepših znakova jeseni je okretanje lišća. Kraći dani znak su drveću da se počne pripremati za zimu. Tijekom zime nema dovoljno svjetla za fotosintezu, pa kako se dani skraćuju tijekom jeseni, drveće počinje zatvarati svoje sustave proizvodnje hrane i smanjivati količinu klorofila u lišću. Klorofil je kemikalija koja čini lišće drveća zelenim, a kako opada, druge kemikalije postaju sve izraženije u lišću. Oni su odgovorni za živopisne jantarne, crvene i žute boje jeseni. Odgovorne kemikalije su vrste flavonoida, karotenoida i antocijanina.
Ljudi rođeni u jesen žive duže. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Aging Research pokazalo je kako će bebe rođene u jesenskim mjesecima vjerojatnije doživjeti 100 godina od one rođene tijekom ostatka godine.
Njihovo je istraživanje otkrilo da je 30 % američkih stogodišnjaka rođenih tijekom 1880.-1895. rođeno u jesenskim mjesecima.
Riječ ravnodnevnica dolazi od latinskih equi (što znači jednako) i nox (što znači noć) računajući ravnodnevnicu označavajući vrijeme kada su dan i noć jednake duljine.
Često primjećujemo kako se noći počinju privlačiti s ove točke jer su nakon jesenske ravnodnevnice noći duže od dana, sve dok se to ne preokrene na proljetno ravnodnevnicu.
Foto: pixabay
Izvor: Č. I.
