Za početak, važno je napomenuti kako je oskoruša dugovječno, listopadno drvo. Latinski naziv ovog drveta iz porodice ruža je Cormus domestica. Može narasti i do 20 metara u visinu, a životni vijek joj je zadivljujuć te može dosegnuti starost od čak 500 godina.

Smatrana je šumskim drvetom jer se može pronaći nastanjena u šumama graba i hrasta, ali se također smatra voćkom zbog svojih plodova. U prošlosti je bila čest stanar okućnica i voćnjaka, a u novije vrijeme njezin se uzgoj smanjio. Ovo je veoma zahvalna voćka za uzgoj, ne iziskuje nikakvo održavanje, osim možda u svojoj mladosti kada bi se trebalo prorjeđivati krošnju.
Oskoruša se može pronaći i pod nazivima domaća oskoruša, skoruš, okoruštva, uškorušva, domaća jarebika. Srodna je s jarebikom koja, uz mukinju i brekinju, također pripada rodu Sorbus.

Staništa oskoruše su šume i šikare. Raste pojedinačno ili u manjim grupama. Ovo je drvo u povijesti bilo rasprostranjeno u području zapadne Europe, a u današnje vrijeme može se pronaći u svim europskim zemljama, Sjevernoj Africi, Maloj Aziji i zapadnom djelu Sibira. Kako je oskoruša bjelogorično drvo, njezini srodnici su brekinje i mukinje. Osim u bjelogorično drveće, oskoruša je pripadnica bobičastog voća (aronija,borovnica, dud, jagoda…)

Deblo ovog drveta je vitko, a krošnja razgranata te je zbog krošnje jedno od omiljenih biljaka koje se sade u svrhu stvaranja hladovine. Također, zbog svojih predivnih, raskošnih cvjetova, sadi se i kao ukrasno stablo u mnogim vrtovima i parkovima.Cvjetovi su dvospolni, a pojavljuju se u travnju i svibnju. Cvjetovi imaju 5 tučaka i puno prašnika te su zbog toga privlačni pčelama. Listovi oskoruše raspoređeni su naizmjenično i imaju karakteristični perasti izgled,s gornje strane su svijetlozelene boje, a poleđina im je plavkastozelena, nemaju peteljku i u proljeće su prekriveni dlačicama.

Plodovi su veličine od 2-3 cm, a dozrijevaju u rujnu i listopadu. Svaki plod sadrži pet tamnosmeđih sjemenki, kiselkastog su okusa, no nakon stajanja ili prvog mraza, postaju mekani i slatki. Korijen oskoruše je srcolik. Dobro podnosi onečišćeni zrak, a njezino se drvo koristi i u stolarskom zanatu. Plodovi ove voćke bogati su vitaminima, a posebice vitaminom A i C i mineralima. Kora drva je glatka, kada je drvo mlado kora je svijetlosivkasta do crvenkastosmeđa, a kako drvo stari, kora tamni.

Upotreba oskoruša

Iako u današnje vrijeme nije popularno uzgajati ovu vrstu voćke, njezini su plodovi višenamjenski i mogu se koristiti na različite načine. Tako se plodovi oskoruše mogu koristiti svježi, sušeni i prerađeni. U povijesti je njezin plod bio manje bitan, a više se koristila zbog kvalitetnog drva. U nešto bližoj povijesti, počinju se koristiti plodovi u kulinarske, ali i ljekovite svrhe.
Poznato je kako se od plodova ove biljke može pripremiti ljekoviti napitak (0,5 l soka oskoruše pomiješanog sa 0,5 kg meda) za jačanje organizma. Plodovi se koriste i za liječenje probavnih tegoba. Koriste se sušeni i mljeveni plodovi koji služe za pripremu ljekovitih čajeva protiv proljeva jer sadrže tanin.

Izvor: F. I.
Foto: vrtlarica.hr, agroklub.com