Griota je baciti
Mnogobrojni uporabni predmeti u šokačkim obiteljima čuvali su se i nekoliko generacija. Najčešće se prenosilo tekstilni inventar koji je, radi kvalitete materijala i ukrasa mogao biti u upotrebi više od 100 godina. S generacije na generaciju prenosilo se i različito pokućstvo te ostali uporabni i ukrasni predmeti. Kako bi se nekom predmetu produžio vijek trajanja, često je popravljen jer ga je bilo griota (grijeh) baciti. Rabljeni tekstilni predmeti poput ženske i muške rubine, oplećka, muških gaća-hlače, muških i ženskih krznenih prsluka, tkanica-pojasevi, pregača i dr. često su se krpali ili se dio materijala zamijenio novim tako da bi se nadoštiklao (nadomjestio, nadodao) na poderanom mjestu ili su se čuvali za uspomenu.
Djevojčice su odmalena učile šiti, krpati, štikati te različito ukrašavati tekstilne predmete tako da su i kasnije, kao odrasle žene, znale popraviti oštećeno i poderano na tekstilnim predmetima u kućnoj radinosti. Bilo je nekada sramota nekom drugom nositi da pokrpa kakvu rupu na čarapama, kecelji, donjem rublju i sl. Početkom 20. stoljeća u mnogim slavonskim mjestima tvornica šivaćih strojeva Singer održavala je tečajeve šivanja i vezenja strojem tako da su mnoge žene radi bržega šivanja kupovale tzv. singerice kako bi brže i lakše popravljale predmete, a bilo je i nekih veza koje su pojavom ovog stroja mogle izvoditi strojno poput rupičastog veza šlinganja i vezenja plošnim bodom.
Prema kazivanju starih ljudi, osim od majke, bake učilo se popravljanje – krpanje tekstilnih predmeta u školi, točnije u okviru nastavnog predmeta Domaćinstvo.
Jedan od češćih odjevnih predmeta koji se krpao jesu i čarape. Čarape su najčešće bile istrošene na petama od čestog nošenja te bi se tada isporio pleteni dio do gležnja i nadoštrikavao, podštrikavao se novom vunom ili bi se pokrpao samo istrošeni dio, ovisno koliko su poderane.
Cura bi i tri dukata dala da popravi što je poderala! (narodna)
