U nekim europskim zemljama kao što su Danska, Nizozemska te dijelovi Njemačke i Belgije, bicikl je opće prihvaćeno prijevozno sredstvo, dok je u ostalom dijelu Europe vožnja biciklom još uvijek više potencijal nego stvarnost.

Klasifikaciju gradova možemo podijeliti u ove skupine: „gradovi početnici”, „gradovi u usponu” i „gradovi predvodnici”, na temelju dvaju pokazatelja: uvjeti za vožnju biciklom i broj biciklista. „Gradovi početnici” imaju nizak rezultat za oba pokazatelja, dok „gradovi predvodnici” imaju visoki rezultat. Gruba definicija dijeli se na gradove početnike, kao gradove u kojima korištenje bicikla ima udio do 5% u ukupnoj modalnoj raspodjeli, „gradovi u usponu” imaju udio između 5 i 20 posto, dok „gradovi predvodnici” imaju preko 20 posto udjela u ukupnoj modalnoj raspodjeli.

Biciklistička infrastruktura:

Povezanost biciklističke mreže: biciklističke trake, biciklističke staze, biciklističke ulice, smirivanje prometa i vožnja biciklom, vožnja biciklom u suprotnom smjeru, bicikli i autobusi, biciklisti i pješaci.
• Raskrižja i prijelazi: semaforizirana križanja, kružni tokovi, raskrižja s prometnicama s prednošću prolaska, denivelacija.
• Parkiranje: rješenja za parkiranje i pohranu bicikala, parkiranje bicikala u stambenoj zoni, parkiranje bicikala u središtu grada.
• Javni prijevoz: biciklistička infrastruktura na intermodalnim stanicama.

Promocija vožnje biciklom:

• Podizanje svijesti: opsežne promotivne kampanje, kampanje promicanja sigurne vožnje biciklom, ciljane biciklističke kampanje, brojila biciklista i biciklistička događanja i festivali.
• Informacije: biciklističke karte i biciklistički informativni centri.
• Programi obuke: ciljani programi obuke za odrasle i organiziranje događanja na kojima se testiraju bicikli.
• Električni bicikli: Zakonski i regulatorni aspekti.

Europski gradovi s početnim iskustvom u kulturi vožnje biciklom („gradovi početnici” – gradovi čiji je udio putovanja biciklom manji od 5 posto u ukupnoj modalnoj raspodjeli) suočavaju se s najvećim izazovima u razvijanju kulture vožnje biciklom. S relativno malim brojem dnevnih vožnji biciklom, nedovoljno razvijenom biciklističkom infrastrukturom i prometnicama koje su projektirane uglavnom za automobile, potencijal za razvoj biciklističkog prometa možda nije odmah vidljiv. Imajući u vidu takve uvjete, većina ljudi se, sasvim razumljivo, ne osjeća sigurno na biciklu i ne razmišlja o njemu kao o alternativnom prijevoznom sredstvu.

Ipak, unatoč poteškoćama, ima mnogo razloga za optimizam. Važno je zapamtiti da:

• ljudi svih dobnih skupina vole voziti bicikl i shvaćaju koliko je koristan; neiskazani interes zasigurno postoji;

• ljudi već voze bicikle, iako ga trenutno možda ne koriste kao prijevozno sredstvo, mnogobrojni su oni koji bicikl voze u slobodno vrijeme, vikendima i izvan grada;

• vjerojatno je na vašim ulicama više biciklista nego što ste toga svjesni: i to zato što putuju tiho i ne zauzimaju mnogo prostora; često prolaze neprimijećeni.