Ljeto nam je stiglo, ovih dana nastojimo podnijeti iznimne ljetne vrućine najbolje što možemo i znamo. Izbjegavamo sunce, odijevamo laganu i prozračnu odjeću te se trudimo hraniti na način koji je našem organizmu najprihvatljiviji.

Što zapravo jesti ovih vrućih dana? Istražili smo!

Postoji takozvana „hrana za brzo hlađenje“. U tu kategoriju prvenstveno ubrajamo voće koje predstavlja odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, koji nude dodatnu ljetnu pogodnost tako što štite kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka. Voće obiluje vodom koja osobito za vrućina služi kao dodatni izvor potrebne nam tekućine te istovremeno hladi.
Uz voće, tu je i povrće kao vrijedan izvor nutrijenata, osobito antioksidansa. Povrće većinom sadrži i znatan udio vode te na prirodan način hladi tijelo i nadoknađuje izgubljenu tekućinu.
I povrće i voće obiluju kalijem, elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi.
Poželjno je jesti voćne ili povrtne salate, salate s dodatkom laganog mesa peradi, ribe ili žitarica.

Jogurt je izvrstan izvor korisnih bakterija koje nas mogu zaštititi od brojnih neželjenih ljetnih infekcija jer čini dobro crijevnoj mikroflori. Odlično pristaje tijekom toplih ljetnih dana jer osvježava i hladi.

Kako bismo nadoknadili izgubljenu tekućinu i pružili organizmu osvježenje, najbolje je posegnuti za vodom i nezaslađenim čajem temperiranim na sobnoj temperaturi.

Najpopularnija ljetna poslastica je svakako sladoled. Iako on neće ohladiti ugrijana tijela, psihološka je pomoć tijekom vrućih ljetnih dana. Hranjiv je, ukusan i čini nas sretnima.

Što to ne bismo trebali konzumirati ovih vrućih dana?

Na prvom mjestu je alkohol. Iako u određenim hladnim pićima mnogi vide idealno osvježenje, ispijanjem alkoholnih pića ne čine ništa dobro samima sebi. Alkohol nikako nije dobar ljetni izbor jer povećava proces dehidracije stimulirajući izlučivanje tekućine iz organizma.
Slijede kalorična jela koja zahtijevaju dugotrajan proces probave što za posljedicu ima oslobađanje topline i zagrijavanje organizma. Osim toga, poslije takvih se jela dosta žeđa pa ih je potrebno izbjegavati
Suhomesnati proizvodi su teže probavljivi od laganih salata, juha i drugih jela prikladnih za ljeto, oni obiluju solju koja traži dodatan unos tekućine od već i ovako vrućinom iscrpljenog organizma.
Gulaši, variva i uobičajena ”zimska” jela također treba izbjegavati jer zagrijavaju organizam. Jedu se topla i često sadrže teške začine što ljeti nije ni dobro.
Također treba izbjegavati zaslađene i gazirane napitke jer povećavaju proces dehidracije i time onemogućuju kvalitetno hlađenje tijela.
Tu je i kofein, poznati diuretik koji potiče izlučivanje tekućine iz organizma i time kontraproduktivno djeluje na proces hlađenja.

Izvor: Miss7.hr
Foto: Pixabay