Prilikom doseljenja na područje današnje Hrvatske, Hrvati nisu isprva bili kršćani već su, kao i većina slavenskih naroda, čuvali poganska vjerovanja u više bogova ili pak sile prirode. Proces njihovog pokrštavanja, prema novijim tumačenjima, započeo je krajem 8. i početkom 9. stoljeća, zahvaljujući franačkim misionarima, a kasnije i bizantskim. O tome svjedoči uistinu malen broj povijesnih izvora (čime rana hrvatska povijest općenito oskudijeva). Jedan od njih je Višeslavova krstionica, arheološki spomenik koji simbolizira proces pokrštavanja na ovim područjima.


Ovaj krsni zdenac šesterokutnog oblika, visine 90, a promjera 120 cm, izgrađen je od monolitnog bloka mramora. U samom središtu prednje stranice isklesan je križ koji svojim likom podsjeća na križ korišten u procesijama. Sam križ je ispunjen troprutim pleterom koji završava zavijutcima. Uz rub svake stranice, nalazi se po jedan stilizirani stupić. Na spomeniku se nalazi i epigrafsko polje u koje je uklesan zavjetni zapis na latinskom:

HEC FONS NE(m)PE SVM(m?)IT INFIRMOS VT REDDAT
ILLVMINATOS HIC EXPIANT SCELERA SVA QVOD
[de primo] SVMPSERVNT PARENTE VT EFFICIANTV
R CHR(ist)ICOLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(m) P(er)
HENNE(m) HOC IOH(annes) PR(es)B(iter) SVB TE(m)PORE VVISSAS
CLAVO DVCI OPVS BENE CO(m)PSIT DEVOTE IN HONORE VIDELICET S(an)C(t)I
IOH(ann)IS BAPTISTE VT INTERCEDAT P(ro) EO CLIENTVLOQVE SVO

Prijevod na hrvatskom jeziku glasi ovako:

“Ovaj izvor, naime, prima slabe da ih učini prosvijetljenima.
Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja,
da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo.
Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan, u vrijeme kneza Višeslava, i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.”

Kao što to možemo iščitati, krstionicu je dao izraditi stanoviti svećenik Ivan u čast sv. Ivana Krstitelja, u vrijeme vladavine knez Višeslava. S obzirom da o spomeniku (ali i Višeslavu) ne postoje konstruktivni podaci, krstionica je postala predmetom povijesnih rasprava koje postavljaju tri važna pitanja; kada i gdje je nastala te je li se uistinu radi o hrvatskom knezu Višeslavu.

Prema tome, krstionica je mogla nastati između 8. pa sve do 11. stoljeća, a Višeslav je mogao biti hrvatski knez, ali i knez zahumlja. No, najraširenije mišljenje je to da se uistinu radi u hrvatskom knezu Višeslavu kao prvom pokrštenom hrvatskom vladaru, a sama krstionica nastala je u Ninu na početku 9. stoljeća s obzirom da je ninska biskupija u to vrijeme bila od velikog značaja, a vidljiv je i franački utjecaj (germanski misionari).
Sama krstionica pronađena je 1746. godine u župnoj crkvi u Ninu. Nakon toga, premještena je u Veneciju gdje je ponovno pronađena 1853. godine u kapucinskom samostanu. Hrvatsko tlo ponovno je ugledala tek 1942. godine prilikom razmjene povijesnih dobara između NDH i Italije. Danas se čuva u Muzeju arheoloških spomenika u Splitu.

Iako ne možemo tvrditi da poznajemo sve okolnosti nastanka ovog spomenika te njegove povezanosti s hrvatskim vladarima, Višeslavova krstionica ostaje jedan od najvažnijih arheoloških spomenika ranog srednjeg vijeka na hrvatskom području.

Izvor: I.P.
Foto: enciklopedija.hr