Kažu da je povijest Rima ujedno i povijest svijeta. Niti jedna kultura nije toliko utjecala na razvoj Europe kao rimska. Njen razvoj pratimo od samih početaka Rimskog Kraljevstva, preko Republike do Carstva. Ipak, možemo reći kako je razdoblje Carstva zasigurno najznačajnije, ali i najpoznatije. To je razdoblje obilježeno vladavinom jednih od najintrigantnijih osobenjaka u povijesti, nerijetko proglašavanim božanstvima. Začetnik poslijednjeg oblika vladavine (Carstva) bio je Oktavijan, kasnije prozvan Augustus (lat. Uzvišeni).
Nakon što je izašao kao pobjednik iz drugog trijumvirata (savez trojice vladara) tako što je pobijedio Marka Antonija te Rimu pripojio Egipat kojim je vladala Kleopatra, Oktavijana je u siječnju 27. g. pr. Kr. rimski Senat proglasio Augustusom (lat. Uzvišeni) te je time otpočelo razdoblje Carstva, a August je postao prvi car. Za njegove vladavine je nastala Germanija, nova provincija na sjeveru nakon čega su uslijedili brojni sukobi s germanskim plemenima. Zanimljivo je i to da je Oktavijan, prije nego je postao car, pokorio Segesticu te osnovao vojni logor, Sisciju, koja uskoro dobiva status grada.
Kao vladar, August je posjedovao veliki broj titula; doživotni konzul, vrhovni svećenik, vrhovni vojni zapovjednik (imperator), itd. Iako je isticao kako je njegova vladavina u duhu republikanske tradicije, nju možemo okarakterizirati kao vojnu diktaturu u kojoj je car imao zadnju riječ bez obzira što se Senat sastajao i donosio odluke. U prilog tome ide i činjenica kako je August dao osnovati svoju osobnu vojnu zaštitu, carevu gardu – pretorijance, koji su imali povlašten položaj. Laskao je Senatu i narodu govoreći kako je on samo prvi rimski građanin.
Nakon godina građanskih ratova te rasula u kojem se Rim našao, osim ekonomskih prilika, car je nastojao obnoviti stari rimski moral te staviti naglasak na čestitost obitelji. To je učinio donošenjem niza odluka i zakona; svi senatori i vojskovođe bili su obavezni oženiti se, preljub je bio zakonom zabranjen, obitelji s više djece bile su novčano stimulirane. No, bez obzira na te zakone, Oktavijan se ženio tri puta, a njegova promiskuitetna kćer Julia se nerijetko nalazila u središtu brojnih skandala te ju je sam otac dao prognati iz Rima, zajedno s unukom. Postoje zapisi kako je sam car ljubovao s udanim ženama.
O njegovom karakteru ima se štošta za reći. Rimski povjesničar Svetonije piše kako je car lakše podnosio smrt članova obitelji nego sramotu. Prijateljstva je teško sklapao, ali je čuvao ona koja je imao te bi njegovi prijatelji do kraja života uživali moć i bogatstvo, nerijetko kao članovi Senata. Bio je nemilosrdan prema robovima, a njihovim gospodarima dao mogućnost neograničene moći dok bi sam rob teško stjecao slobodu. S druge strane, potporu siromašnih građana je nastojao pridobiti tako što im je besplatno dijelio žito, ali i organiziranjem kruha i igara, na radost pleba (običnog puka).
Gradio je i obnavljao hramove, a i sam je nakon smrti u 76. godini života bio proglašen božanstvom. O njegovoj čežnji za obnovom Rima govori i vlastita izjava neposredno prije smrti – “Rim sam primio od opeke, a ostavljam ga u mramoru.” Nije imao muških nasljednika, a carem postaje njegov posinak, Tiberije, s kojim započinje julijevsko-klaudijevska loza rimskih careva, a završava s najzloglasnijim, Neronom.
Izvor: I. P.
Foto: unsplash.com, wikipedia.com
