„Djeci treba osigurati sve mogućnosti za igru i rekreaciju, što je ujedno i preduvjet dobrom obrazovanju ….“

(  Kovencija UN )

Dominirajuća aktivnost u životu svakog djeteta je igra. Igra je nešto što djetetu predstavlja užitak i opušta ga. Ona je ujedno i proces tijekom kojeg dijete stječe određena znanja i razvija vještine jer u svaku aktivnost koju nazivamo igra dijete ulaže i tjelesni i intelektualni napor.
To je i dobro i nužno, jer igra tako potiče istraživanje i učenje o svijetu koji dijete na njemu razumljiv i blizak način upoznaje.
Kroz igru dijete uči hodati, govoriti, ponašati se u određenim situacijama, suočiti se s teškim i neugodnim situacijama, uči se samopoštovanju i samokontroli, traženju vlastitog identiteta i sl.
Izostanak igre u djetinjstvu dovodi do mnogih problema koji se manifestiraju kroz brojne teškoće za normalno funkcioniranje djeteta pa je stoga igra neizostavni dio djetinjstva svakog djeteta.
Polaskom u školu pred dijete se postavljaju određene obveze i zahtjevi. Često se polazak u školu djetetu prezentira kao vrijeme u kome prestaje igra. To nikako nije točno i takav pristup nije dobar. Škola nudi puno igre i zabave. Ne igre zbog igre, već igre kao sastavnog dijela učenje u različitim etapama rada.
Radni dan u školi često počinje igrom, za one najmlađe to je predstavljanje sebe, upoznavanje drugih, igranje različitih uloga i još puno toga.
Igra je prisutna u svim nastavnim predmetima.
Donosimo neke ideje o tome kako i kada se igrati tijekom nastavnog procesa:
Upoznajemo slova
Slova možemo oblikovati od plastelina, mekane žice, vune. Djeci će biti zabavno. Mogu ih i slagati od ponuđenih, već izrezanih i pripremljenih dijelova papira ili sami od neoblikovanog materijala.
Čitamo slova i riječi – glasovna analiza i sinteza

 
Pripremimo i djeci ponudimo izrezana slova, određivanjem pravilnog redoslijeda ponuđenih slova dobit će riječ, na taj način vježbaju spajaju slova u riječ, igraju se i uče čitati.
Kad već počnu dobro čitati možemo im ponuditi riječi koje čitaju i slažu u rečenicu – malu pričicu. A kad je već čitanje na jednoj višoj razini, pomiješamo slova različitih boja, djeca ih najprije razvrstavaju u malene skupine prema boji, a onda od njih slažu riječi. Sve to možemo raditi i s riječima koje, razvrstane u skupine, slažu u rečenice. Kasnije im možemo ponuditi dijelove rečenice napisane na trakicama pa njih spajaju u rečenice, potom određuju redoslijed rečenica tako što ih slažu u malu priču. Bezbroj je mogućnosti pred nama. I što je najvažnije, stalno se igramo.
Možemo djeci pripremiti kratke priče koje zajedno čitamo, a onda na temelju njih radimo slikovnice. Izdvajamo glavne događaje te ih ilustriramo. U početku nisu ni potrebne riječi. Djeca gledaju u svoju slikovnicu i sami pričaju priču. Bogatimo rječnik i potičemo govorno izražavanje, a opet se igramo.
Skupovi
Jesen je idealno vrijeme koje nudi mnoštvo plodova. Oni će nam biti sredstvo pomoću kojeg ćemo upoznati pojmove „unutar – izvan“, „pripada – ne pripada“, „više – manje“ i sl. Također će nam poslužiti za upoznavanje brojeva do 10 ili više.
Pomoću plodova jeseni možemo zbrajati ili oduzimati.

 
Razvrstavanje
Opet se vraćamo ovoj aktivnosti koju sva djeca vole. Razvrstavati možemo voće, povrće, lišće, sve što nam priroda ove jeseni daruje.
Kako bi bilo još zabavnije, natječimo se u tome tko će što brže razvrstati.

Mogućnosti za igru u nastavi je bezbroj. Svaka igra mora imati svrhu uvođenja u nastavni proces i opravdati cilj koji njome želimo postići.To je ono što učitelji znaju i razlog zbog kojeg svojim učenicima često pripremaju sate obogaćene različitim igrama. Škola je tada ljepše mjesto, a boravak u njoj zabavniji.
UČIMO KROZ IGRU!!

Foto: Kids club, Profil Klett, dječjivrtićipožega.hr, Mali genijalci