50 GODINA OD POVIJESNOG PRVOG LJUDSKOG SPUŠTANJA NA MJESEC


Misija Apolla 11 počela je 16. srpnja lansiranjem iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi

Misija Apolla 11 počela je 16. srpnja 1969. godine lansiranjem iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, na divovskoj raketi nosaču Saturn V, do danas najvećoj i najmoćnijoj raketi za svemirske letove, visokoj 110 metara i snage potiska od 3350 tona. Nakon jedne i pol orbite oko Zemlje, Apollo 11 kreće prema Mjesecu udaljenom 384 tisuće kilometara, u čiju orbitu stiže tri dana kasnije. Idućega dana, Armstrong i Aldrin odvajaju se u lunarnom modulu Eagle i počinju sa spuštanjem.

 

Tog 20. kolovoza 1969., u 16.18 sati po istočnoameričkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: “Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio“, uz erupciju oduševljenja u kontroli misije.

Improvizirajući i ručno upravljajući lunarnim modulom Eagle, Armstrong ga je spustio u području nazvanom More mira, izbjegavajući brojno stijenje. U zadnjim sekundama spuštanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greškom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi američka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web stranici.

Armstrong je poslije priznao da ga je najviše brinulo spuštanje zbog “golemih nepoznanica i tisuću stvari na koje je trebalo paziti”.

Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo

Nedugo zatim, Armstrong je postao prvi čovjek koji je stupio na drugo svemirsko tijelo. Spustivši se ljestvama iz kabine modula, zakoračio je u sivu prašinu Mjeseca uz glasovitu rečenicu: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo”.

Uskoro mu se pridružio Edwin “Buzz” Aldrin, opisavši mjesečevu površinu kao “veličanstvenu pustoš”.

 

 

Armstrog i Aldrin dva i po su sata istraživali mjesečevu površinu, prikupljali uzorke i uzimali fotografije. Za sobom su ostavili američku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1, te spomen ploču na jednoj od nogu donjeg stadija Eaglea, s tekstom: “Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta nogom stupili na Mjesec. Jula 1969. A.D. Došli smo u miru ispred cijelog čovječanstva”. Dvojica astronauta potom su uzletjela s gornjim stadijem Eaglea i spojili se zapovjednim modulom Columbia, u kojem je treći član posede Apolla 11 Michael Collins, kružio u orbiti oko Mjeseca.
U Tihi ocean kod Havaja spustili su se 24. kolovoza, ispunivši obećanje predsjednika Johna F. Kennedya iz 1962. da će čovjek do kraja tog desetljeća stupiti na Mjesec.

Nakon Apolla 11, u iduće tri i pol godine, još je 10 američkih astronauta koračalo Mjesecom, do posljednje misije Apolla 17 u prosincu 1972., što je zadnji puta da su ljudi putovali svemirom izvan zemljine orbite.

Apolo 11

Lansirana je s Floride 16. srpnja, kao treća lunarna misija NASA-inog programa Apollo (i prva misija G vrste), s posadom u sastavu: zapovjednik Neil Alden Armstrong, pilot komandnog modula Michael Collins i pilot lunarnog modula Edwin Eugene “Buzz” Aldrin, Jr. 20. srpnja, Armstrong i Aldrin sletjeli su u More tišine i postali prvi ljudi na površini Mjeseca. Njihov lunarni modul, Eagle (orao), proveo je 21 sat i 31 minutu na površini Mjeseca dok je Collins orbitirao oko mjeseca u komandnom modulu Columbia. Tri astronauta vratila su se na zemlju s 21,55 kg mjesečevog kamenja, sletjevši 24. srpnja u Tihi ocean.

Tijekom četiri godine NASA-ini astronauti dovukli su na Zemlju 382 kilograma Mjesečevih stijena.

 

NASA će proslaviti 50. godišnjicu povijesne misije Apolla 11 i gledati u budućnost istraživanja na Mjesecu i Marsu uz živu, dvosatnu televizijsku emisiju u petak, 19. srpnja, i događaje vođene partnerima širom zemlje od 16. srpnja do 20. srpnja.

LINKOVI:

https://www.nasa.gov/nasalive

A cijeli program možete pratiti na linku: https://www.nasa.gov/press-release/nasa-celebrates-50th-anniversary-of-historic-moon-landing-with-live-tv-broadcast

Neil Alden Armstrong

Neil Alden Armstrong (82), prvi čovjek na Mjesecu, Amerikanac rodom iz gradića Wapakonete u saveznoj državi Ohio, umro je 25. kolovoza 2012. godine. Prema nepotvrđenim informacijama, Armstrong je umro uslijed zdravstvenih komplikacija nakon što mu je 07. kolovoza 2012. godine, zbog preživljenog srčanog udara, ugrađeno nekoliko premosnica. Nije poznato je li umro u bolnici ili svojem domu. U povijesti čovječanstva zauvijek će ostati zapamćen kao prvi čovjek koji je kročio na Mjesec. Bilo je to 20. srpnja 1969. u misiji Apollo 11.

Tada je rekao: “Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo!” Armstrong je rođen 05. kolovoza 1930. godine. Diplomirao je (1955.) na Purdue University u državi Indiana kao inženjer aeronautike. Bio je vojni pilot i sudionik Korejskog rata. U NASA ulazi 1958., a izlazi godinu dana nakon povratka s Mjeseca. Živio je izvan medijske pažnje i radio kao profesor, a bavio se i politikom. Posadu Apolla 11 osim njega, činili su Edwin Aldrin i Michael Collins. Prisjetite se tih odvažnih ljudi kada sljedeći puta ugledate Mjesec. Armstrongove stope još su tamo i čekaju na nas.

 

 

NASA 2019.